Prema njegovim riječima, uprkos činjenici da se još posluje u uslovima svjetske ekonomske krize, sa svim specifičnostima koje se odnose na region i Crnu Goru, crnogorska ekonomija je u 2013. godini ostvarila rast, koji će prema pojedinim pokazateljima biti zabilježen i u prošloj.
„Ako gledamo godine iza nas, kada smo otvorili tržište, apsolutno je vidljiv izrazito negativan trgovinski bilans, što više nego bilo koji drugi parametar odslikava strukturu i nizak nivo konkurentnosti domaće privrede. Da bi ekonomiju postavili na zdrave osnove potrebno je da bude značajno usmjerena na razvoj domaće proizvodnje, uz korišćenje svih komparativnih prednosti koje imamo“, rekao je Mijušković u intervjuu agenciji Mina-business.
Osnovni preduslov za to je, kako je kazao, unaprijeđivanje komunalne i saobraćajne infrastrukture.
Kada je o proizvodnom sektoru riječ, Mijušković smatra da je ekonomski najprihvatljiviji i istovremeno najracionalniji model razvoja kroz mala i srednja preduzeća, koja bi bila izvozno orijentisana i organizovana u industrijskim zonama.
„Veoma je važno da se na nivou države definiše njihova apsolutno jednobrazna forma, u smislu uslova koje nude, dinamika planiranog razvoja, kao i njihova raspoređenost po čitavoj teritoriji zemlje. To podrazumijeva vođenje računa o prostornim, saobraćajnim, energetskim, ekološkim i komunalnim aspektima“, naveo je Mijušković.
PKCG je, kako je saopštio, sagledavajući stanje bivših industrijskih zona u gotovo svim crnogorskim opštinama došla do saznanja da se veći dio tih prostora na relativno jednostavan način može staviti na raspolaganje investitorima.
Ukupna površina ovih prostora, prema istraživanju PKCG, iznosi nešto više od 5,7 hiljada hektara, solidno opremljenih sekundarnom komunalnom i saobraćajnom infrastrukturom.
„U tom cilju je neophodno, u koordinaciji državnih organa i lokalne uprave, u svakoj od opština u kojoj postoje ovakve zone, precizno definisati imovinsko pravne odnose i uraditi prostorno plansku dokumentaciju. To podrazumijeva i utvrđen koncept industrijskog razvoja, kako po obimu i strukturi, tako i regionalnoj zastupljenosti. Nakon toga, treba osmisliti adekvatnu promociju ovih potencijala investitorima, vodeći računa da im shodno našim prioritetima i interesima ustupimo predmetne prostore i postojeće objekte pod najpovoljnijim uslovima“, rekao je Mijušković.
PKCG bi, kako je kazao, dala značajan doprinos u promociji takvih zona čije stavljanje u funkciju za pretpostavku mora imati ispunjenost načela pravne sigurnosti i pouzdanosti u zemljišne knjige jer se do sada pokazalo da su složeni imovinsko–pravni sporovi značajno ograničenje za bolju i bržu ekonomsku valorizaciju potencijala Crne Gore.
„Moram istaći i da je pored ovog problema u Crnoj Gori veoma prisutna opstrukcija od pojedinih struktura našeg društva. Sve su ovo činioci koji značajno usporavaju ekonomski razvoj zemlje“, poručio je Mijušković.
On je podsjetio da je postojeća proizvodnja bazirana na proizvodima niskog stepena prerade, ali smatra da postoji realna mogućnost da se razvije prerađivačka industrija visokog nivoa, a time i veće vrijednosti.
„Ohrabruje činjenica da ima kompanija, u prvom redu iz agrara i drvoprerade, koje pokazuju u razvojnim planovima jasnu namjeru da unaprijede proizvodnju i u tome ih moramo podržavati, budući da upravo te kompanije snažno podstiču i razvoj primarne proizvodnje. Pojedine od njih već rade na ostvarenju tih planova“, kazao je Mijušković.
Sagledavajući stanje u uslužnim djelatnostima, evidentno je, kako je dodao, da je najviše investicija privukao turizam.
„Očekujemo da kroz realizaciju velikih projekata, koji su u toku, Crna Gora obezbijedi i visoku poziciju na turističkoj mapi svijeta. To će pomoći i da u budućnosti dobijemo još respektabilnih investitora. Svakako, ovo je važno za ukupnu crnogorsku ekonomiju, budući da generiše razvoj drugih privrednih grana, u prvom redu poljoprivredu i prehrambenu industriju, baš kao i sektor saobraćaja“, ocijenio je Mijušković.
On je poručio da će se investicijama u energetiku, saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, od kojih su neke i počete, takođe generisati razvoj, ne samo nakon njihovog stavljanja u funkciju, već i tokom izgradnje ovih objekata. U Privrednoj komori pažljivo sagledavaju obim i strukturu radova na njihovoj izgradnji, kako bi koordiniranom akcijom pomogli domaćim preduzećima da se uključe u proces realizacije.
Mijušković je kazao da crnogorska privreda ima velika očekivanja od gradnje autoputa Bar-Boljare i sagledavajući Ugovor koji je Vlada potpisala sa kineskim kompanijama, smatra da je 30 odsto učešća domaće privrede na izgradnji auto-puta sasvim realno.
„Nedavno je u Skupštini i usvojen Zakon o gradnji auto-puta, što je bio važan korak na početku ovog posla. Naravno, odredbe tog Zakona su izazvale velike polemike među neupućenom javnosti, čemu se doprinosilo sa različitih adresa, a za čim nije bilo potrebe“, ocijenio je Mijušković.
On je podsjetio da je u Privrednoj komori već održan niz sastanaka usmjerenih ka sagledavanju kapaciteta domaće građevinske operative i proizvođača građevinskog materijala, kako bi dobili pravu sliku šta Crna Gora može ponuditi glavnom izvođaču.
Prema njegovim riječima, najviše efekata na crnogorsku privredu u cjelini očekuje se nakon izgradnje auto-puta, budući da će to pomoći ravnomjernijem regionalnom razvoju, drugačijim demografskim kretanjima i slično.
„Svaki ozbiljan i veliki posao poput ovog nosi sa sobom određeni stepen rizika. Uvjeren sam da su predstavnici Vlade vrlo analitično sagledali sve elemente Ugovora, izradili scenario za sve moguće situacije i da će se ovaj posao na dobrobit svih uspješno realizovati“, rekao je Mijušković.
Govoreći o privrednom ambijentu, on je podsjetio da Crna Gora kontinuirano napreduje na listi Svjetske banke u pogledu lakoće poslovanja, a napredak bilježi i u pogledu ekonomskih sloboda, iskazano rang listom Frejzer instituta, kao i na listi globalne konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma.
Mijušković je naveo da je učinjen kvalitativan napredak u postupku izdavanja građevinskih dozvola, u vidu povećanja transparentnosti kroz objavu svih akata na portalu Ministarstva održivog razvoja i turizma i normativnim uređenjem ove oblasti. Takođe, protok robe na granicama je olakšan, povećana je transparentnost i predvidljivost prilikom realizacije carinskih postupaka, koji su sve više automatizovani i tako manje podložni uticajima ljudskog faktora.
„Oslobađanje od plaćanja komunalija za izgradnju hotela visoke kategorije, u pojedinim opštinama predstavlja značajan podsticaj i olakšicu, što doprinosi razvoju turizma. Kod registracije imovine uveden je novi notarski sistem spojene procedure za izradu i legalizovanje kupoprodajnih ugovora, što ubrzava i unapređuje ovaj postupak“, kazao je Mijušković.
Međutim, kako je rekao, ostalo je još dosta toga što je potrebno učiniti da bi uređenost i atraktivnost poslovnog ambijenta doveli na nivo koji je postavljen kao cilj.
(Mina biznis)
