„Naravno da vegetacija predstavlja značajan fakor stabilnosti tla, i vrlo često se dešava da požari poreme ravnotežu tla i destabilizuje stijenske mase. Dakle, požari vrlo utiču na stabilnost tla, naročito ukoliko nestane sva vegetacija koja je bila prisutna na tom terenu. U tom slučaju, stvaraju se uslovi za eroziju i destabilizaciju terena. Kad se, nakon izvjesnog vremena pojave intezivne padavine onda odroni postaju realnost, kazao je Burić u telefonskoj izjavi za Portal Analitika.
On smatra da svaka saobraćajnica u Crnoj Gori mora imati geološko-inženjerski nadzor, kako bi se sanacijom ili otklanjanjem stijenske mase smanjila mogućnost klizišta.
„Šta je tu potrebno raditi? Mi geolozi, već odavno zagovaramo da svaka saobraćajnica treba da ima inženjersko-geološki nadzor kojim se definišu kritične dionice, i one u inženjerskoj geologiji klasifikuju se po stabilnosti, od najstabilnijih do skroz labilnih, odnosno nestabilnih. U zoni labilnih, kako je kod Budve, potrebna je sanacija odnosno otklanjanje suvišnih stijenskih masa ili sanacija.Ali, za sve je potreban stručan nadzor i riječ struke. Preduzeće za održavanje puteva bi moralo imati taj stručni nadzor, naveo je Burić.
Prema njegovim riječima, odroni i klizišta u svijetu i kod nas, se uvijek dešavaju zbog istih razloga.
„Najčešće se odroni javljaju kao posljedica intezivnih padavina i posljedica su smanjenja otpornosti tla gdje voda utiče na smanjenje koeficijenta trenja i na taj način- težina zemlje doprinosi neravnoteži, što dovodi do pojave klizišta. To je najčešći uzrok. U istorijskom smislu to se česta dešava u zasjecima, ali može da se desi i u terenu bez zasjeka“, zaključio je Burić.
P.Z.
