On je, nakon sastanka sa koleginicom iz Finske Paivi Rasanen, na pitanje kad će biti nastavljeni pregovori SDP i DPS-a, i da li su u okviru aneksa predviđeni i mediji, rekao da su razgovori skoro svakodnevni i da su u finalnoj fazi.
"O medijima se razgovara iz razloga što je to jedna od obaveza koju imamo kroz proces pristupanja sa EK", kazao je Konjević na konferenciji za novinare.
On je naveo da je jedna od tema današnjeg sastanka sa finskom kolegincom bilo i pitanje medijskih sloboda, i odgovornosti medija i nnjihov profesionalizam sa druge strane.
"Mislim da u zadnje vrijeme, posebno u dijelu odgvornosti medija, morate, ili moramo zajednički, i država i mediji pokušati da te standarde podignemo na zadovoljavajući nivo, onakav kakav je u Finskoj, koja je u tom segmentu vodeća u EU" , rekao je Konjević.
Upitan da li ima pomaka u rasvjetljavanju slučajeva ubistava Baranina Armina Osmanagića i Andrije Mradaka, da li su ona povezana, kao i da prokomentariše raniju izjavu načelnika podgoričkog centra bezbjednosti, Vojislava Dragovića, da je policija na tragu da pronađe počinioce ubistava Mrdaka, Konjević je kazao da je saglasasn sa njegovom konstatacijom.
"Njegova izjava je na bazi onog što je doasdašnji rad sektora kriminalističke policije, i vjerujem da ćemo u pristojnom vremenskom intervalu moći da konkretnije izađemo sa razrešenjem tog djela", kazao je Konjević.
On je naveo da je za razrešenje takvih slučajeva, koji imaju taj stepen organizovanosti, potrebno vrijeme.
"Vjerujem da ćete se narednih dana i mjeseci uvjeriti da crnogorska policija prilježno radi na rasvjetljavanju nekih teških krivičnih djela iz prethodnog perioda i naporan rad koji je nekada dugotrajan,i imamo razumijevanje od javnosti, svakako daje rezultate", poručio je on.
Upitan da prokomentariše stav hrvatskih parlamentaraca iz Evropskog parlamenta koji naglašavaju potrebu razrješenja granice na Prevlaci, kao i mogućnost da ta država uslovljava dalji evropski put Crne Gore, Konjević je rekao da je to pitanje u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova.
"To da li će neka država članica koristiti određenu vrstu mehanizma prema Crnoj Gori, koji ste nazvali uslovljavanje, mislim da neće, jer on nije u duhu dobrosusjedskih odnosa i onog što je osnovna politika EU u tom segmentu", odgovorio je on.
Govoreći o razgraničenju sa Kosovom, Konjević je kazao da je to u nadležnosti MUP-a, i da je sa tom državom završen ogroman dio posla.
"Ostalo je još nekih pet kilometara usagalašavanja protezanja granične linije, na onom principu koji vam je poznat- da administartivne granice iz perioda Socijalsitičke Federativne Republike Jugoslavije ostaju nepromjenjive. To je pristup koji je afirmisan i prihvaćen sa obe strane", podsjetio je on.
Konjević je rekao da se i sa Srbijom se ostvaruje kontakt: "Vjerujem da ćemo ove godine otvoriti tu kompleksu oblast usaglašavanja, ne samo preotezanja granične linije, već niza drugih važnih sporazuma u vezi sa graničnim prelazima".
Novinari su ukazali da je na Odboru Evropskog parlamenta juče ocijenjeno da su Crnoj Gori potrebni konkretni rezultati u oblasti korupcije i kriminala, a da je Dirk Lange rekao da je Crnoj Gori uvijek potrebno da je neko podstiče i motiviše da bi postigla rezulate.
Komentarišući te navode, Konjević je rekao da je potrebo imati kontinuirane rezulatate da bi oni bili vrednovani.
"Evropska komisija želi da vidi da su naše institucije dovoljno snažne da mogu konstantno da daju rezultate u određenim oblastima. Zajednički smo se saglasili da je to proces koji podrazumijeva adekvatnu legislativu, a u drugoj fazi jačanje kapaciteta institucija, a u trećoj će one biti sposobne da promjenjujući zakon daju konkretne rezultate", dodao je on.
Konjević smatra da se to ne može desiti godinu nakon otvaranja poglavlja 23 i 24.
foto: rtcg.me
