Pobjeda Sirize bi mogla da označi politički preokret u Evropi gdje i neke druge populističke partije žele da započnu vlastitu kampanju protiv mjera štednje.
Takođe se vjeruje da bi ovi izbori mogli bi da budu odlučujući za ostanak zemlje u eurozoni.
S tim u vezi oglasila se u petak i njemačka kancelarka Angela Merkel.
"U samoj srži naših vrijednosti leži solidarnost. Želim da Grčka, uprkos svim poteškoćama, ostane dio naše priče", poručila je on.
Grci izlaze na prijevremene izbore budući da parlament te zemlje iz tri pokušaja nije uspio da izabere novog šefa države, koji bi na toj funkciji zamijenio Karolosa Papuljasa, a prema Ustavu, u tom slučaju se raspisuju parlamentarni izbori.
Na izborima učestvuju 18 partija i četiri kolacije. Glavne partije su, pored Sirize, vladajuća konzervativna partija Nova demokratija, PASOK, Zlatna zora, Komunistička partija, Potami (Reka), Demokratska ljevica.
Prema istraživanju javnog mnjenja, Siriza ne prestaje da uvećava svoju prednost u odnosu na druge partije i vladajuću konzervativnu ND premijera Antonisa Samarasa i ona sada iznosi 5,3 odsto razlike.
To istraživanje pokazuje da bi Siriza Aleksisa Ciprasa trebalo da osvoji 36 odsto glasova.
Prethodna anketa pokazala je da Siriza ima prednost od 4,6 procenta u odnosu na ND.
Siriza je osnovana 2000. godine, a partija je okupila bivše marksiste, socijaldemokrate, trockiste i druge grupe koje se bore protiv grčkog establišmenta.
Mladoliki Aleksis Cipras nalazi se na čelu partije koja svoj pobjednički talas bilježi od prethodnih izbora, održanih u junu 2012, kad je sasvim očekivano osvojila drugo mjesto.
Siriza je tada nazvana suštinskim i moralnim pobjednikom izbora jer su joj izbori donijeli čvrstu poziciju na grčkoj političkoj sceni.
Zadovoljstvo postignutim izbornim rezultatom najbolje govori izjava 40. godišnjeg Ciprasa - "Stigli smo na izvor, a vode nismo popili".
Sada, nepune tri godine kasnije, Siriza ima sve šanse da iz borbene opozicije dođe na vlast.
Podršku, možda i neplanirano, dobio je od bivšeg grčkog premijera Jorgosa Papandreu koji je juče izjavio da je njegova novoformirana partija otvorena za alijansu sa Sirizom ako ta ljevičarska stranka pristane da bude održan referendum o reformama.
Papandreu, koji dolazi iz najuglednije grčke političke dinastije, priprema se za veliki povratak na političku scenu pošto je prije tri godine raskinuo veze sa Panhelenskim socijalističkim pokretom (PASOK) koji je prije četiri decenije osnovao njegov otac.
Smatra se da će njegova nova partija Pokret demokratskih socijalista "odvući" glasove ljevičara na izborima 25. januara i učestvovati u postizbornom procesu ako pređe prag od tri odsto neophodnih za ulazak u parlament.
Ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da je Papandreuova stranka ispod cenzusa, ali je on ubijeđen da će ući u parlament.
Papandreu je odbacio mogućnost alijanse sa vladajućom partijom, navodeći da premijer Samaras, inače njegov bivši cimer na bostonskom koledžu s početka 70-ih godina, nije uspio da sprovede reforme.
Konzervativni evropski parlamentarac Jorgos Kircos u izjavi radiju Dojče vele prognozira četiri moguća scenarija koja čekaju zemlju poslije izbora.
"Prva mogućnost - konzervativna stranka, uprkos anketama, pobjeđuje na izborima i formira novu koalicionu vladu. Tada bi i privreda doživjela polet. Druga mogućnost - pobjeđuje Siriza, stvara vladu sastavljenu od ljevičara i dolazi do raskida s kreditorima. Zbog toga bi bio moguć izlazak iz eurozone", navodi Kircos.
Prema njemu, treća opcija je da pobijedi Siriza i da odustane od svoje prvobitno najavljene politike zbog čega bi onda na vidjelo izašli unutarstranački konflikti.
"I četvrta opcija: formiranje vlade postaje nemoguće, dolazi do novih prijevremenih izbora, a mi zbog toga gubimo vrijeme koje nemamo", upozorava grčki parlamentarac.
Moguća pobjeda Sirize posebno zabrinjava takozvanu "trojku" (Evropska unija, Međunarodni monetarni fond i Evropska centralna banka), budući da je Cipras najavio da će pobjeda njegove partije značiti kraj strogih mjera štednje na kojima "trojka" insistira.
Cipras je rekao da će ta stranka tražiti nove pregovore o grčkom paketu pomoći i otpis velikog dijela duga.
On smatra da Grčka neće biti u stanju da otplati svoja dugovanja sve dok je suočena sa fiskalnim poteškoćama.
U komentaru za njemački poslovni list "Handelsblat", Cipras je poručio nejmačkim poreskim obveznicima da nemaju razloga za brigu ako njegova stranka pobedi na predstojećim izborima.
On smatra da su tvrdnje da su nametnute stroge mjere štednje donijele grčkoj privredi stabilizaciju, samo "proizvoljno izvrtanje činjenica".
"Istina je da grčki dug ne može biti otplaćen sve dok je ekonomija podvrgnuta konstantnim fiskalnim problemima", kazao je Cipras.
Zvanična Atina dobila je od kreditora paket pomoći od 240 milijardi eura.
Zvaničnici u Briselu i generalna direktorica MMF Kristin Lagard već su poručili da će Siriza, ukoliko dođe na vlast, morati da otplati pomoć koja je Grčkoj odobrena za vrijeme dužničke krize, kao i da nastavi sa reformama.
Lagard je jasno rekla da je istovremeno dug - dug i da se nalazi u ugovoru, upozorivši istovremeno na moguće posljedice ako Grčka i druge evropske zemlje žele da promijene kreditne obaveze.
Najbolje na šta Siriza može da računa jeste pristanak eurozone na produženje rokova za otplatu duga i eventualno ukidanje preostale kamate na manji dio duga, što su opcije koje se razmatraju već neko vrijeme.
Rokovi za otplatu grčkog duga već su produženi na 30 godina u prosjeku, a Atina ima grejs period od 10 godina na gotovo tri četvrtine ukupnih dugovanja.
Ukoliko rokovi budu produženi na 50 godina, kao što Grčka želi, prosječni troškovi servisiranja dugova drastično bi pali, pa bi više novca ostalo za podsticanje privrede, a i otplatu dugova.
Pobjeda Sirize mogla bi da označi početak političkih potresa ne samo u Grčkoj, nego u mnogim evropskim državama u kojima populističke partije žele da započnu vlastitu kampanju protiv mjera štednje.
To je slučaj sa španskom partijom Podemos (u prevodu - Možemo) koja je sa Sirizom ujedinjena u stavu da treba da se odbace nametnute mjere štednje, ali i u čvrstoj borbi protiv korupcije u njihovim zemljama.
"Kraj nekažnjavanju za korupciju i "oporavak" našeg suvereniteta su naši prioriteti", kaže Karolina Beskansa, jedna od osnivača partije koja je nastala u januaru 2014. iz bivšeg pokreta protiv mjera štednje.
Njen partijski kolega Horhe Lago kaže da bi pobjeda Sirize u Grčkoj značila "i nadu, ali i oprez".
"Nada - jer postoji šansa da alternative mjerama štednje pobijede u Evropi, ali i zabrinutost zbog mogućih odgovora tijela koja nisu demokratski izabrana poput onih koji čine "trojku", a koja su se već jasno izjasnila za politiku straha", kaže Lago.
Generalni sekretar Podemosa Pablo Iglesijas napisao je na svom Tviter nalogu: "2015. će biti godina promjene u Španiji i Evropi. Počećemo u Grčkoj. Idemo, Aleksis, idemo" - stoji u poruci podrške lideru Sirize.
Analitičar Evropskog savjeta za spoljne poslove Hoze Injasio Toreblanka smatra da bi pobjeda Sirize bila "veoma važna za Podemos i druge antiestablišment partije".
"Ona bi poslala jasnu poruku da postoji realna šansa da oni upravljaju državom i da to nije utopijski projekat", naveo je on.
Izvor i foto: b92.net
