"Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u saradnji sa Ministarstvom prosvjete organizovalo je danas u Gimnaziji "Slobodan Škerović" čas posvećen sjećanju na jedan od najsurovijih događaja u periodu Drugog svjetskog rata i žrtve, neminovnu i najtežu posljedicu svakog rata", navodi se u saopštenju.
Kako se navodi, đaci drugog razreda Gimnazije slušali su o onome što danas nazivamo Holokaustom, o Međunarodnom danu sjećanja na žrtve istog koji je ustanovila Generalna skupština Ujedinjenih nacija prije deset godina.
"Na času se pričalo o užasima ljudske psihe i potpune odsutnosti etike, morala i čovječnosti, jednako o svireposti izvršilaca i jadu nevinih ljudi", saopšteno je iz Ministarstva.
O toj temi učenicima su govorili profesorka istorije Vesna Kovačević i predsjednik Jevrejske vjerske zajednice u Crnoj Gori Jaša Alfandari.
"Rijetkost je da se teške priče, a još ređe da se teške istine saslušaju do kraja. Oni su svoje znanje, iskustvo, sjećanja ispleli u razumljivom, dirljivom tonu koji dopire do ljudskog srca i ostaje tamo i traje", piše u saopštenju.
"Holokaust je bio i ostaje arhetipski transformativni događaj u istoriji zapadne civilizacije koji je donio ono što nijedan genocidni događaj prije njega nikada nije – gnusne zločine masovnog uništenja ljudskih života, zahvaljujući jedinstvenosti ideologije i politike ubistava", rekla je profesorka Kovačević, pozivajući se na riječi prof.dr.Smaila Čekića.
U koncentracionim logorima nacisti su u gasnim komorama, na strelištima i u krematorijumima ubili i spalili oko šest miliona Jevreja, blizu tri miliona sovjetskih zarobljenika, oko oko dva miliona Poljaka, blizu pola miliona Roma i još pola miliona ostalih etničkih grupa.
"Dvadeseti vijek se s pravom naziva vijekom ratova. Drugi svjetski rat predstavlja jedan izuzetno svirep period u svjetskoj istoriji. Ovaj rat obuhvatio je nemilosrdno 96% svjetskog stanovništva. Razmjere govore o njegovoj strahoti, žrtve o njegovoj surovosti. Koncentracioni logori, odnosno fabrike smrti, jedna su od njegovih glavnih obilježja. Prije početka rata u Njemačkoj su postojala tri veća logora: Dahau, Buhenvald i Zehenhauzen. U daljem toku dešavanja, svoju ozloglašenost svjetskih razmjera stekli su i Aušvic, Mathauzen, Sobibor, Helmo, Belzec, Treblinka.Kroz koncentracione logore prošlo je 26 miliona ljudi. Smatra se da je na ovim mjestima u Njemačkoj, Poljskoj, Norveškoj i drugim okupiranim državama, izbrisano postojanje 11 miliona ljudi.
Namjere su bile jasne, istrebljenje, po nacističkim mjerilima, manje vrijednih rasa, gdje su među prvima prepoznati Jevreji, većinom iz Njemačke i Poljske, ali i drugih ratom zahvaćenih zemalja, ali je rasistička politika bila usmjerena i na Rome, Slovene. U ovoj ljudskoj katastrofi najveći danak platio je Jevrejski narod. Politikom "konačnog rješenja", iz 1942. godine, Hajnrih Himler je krenuo krupnim koracima ka potpunoj likvidaciji Jevreja u Evropi, ili Holokaustu, kako su Jevreji naslovili taj genocid.
Krematorijumi i okolne zgrade dignute su u vazduh ili zapaljene pred oslobođenje, neke su se srušile same zbog loše gradnje. Kao nijemi svjedoci tragedije stoje danas dimnjaci ozidani ciglom. U Aušvicu se ugasilo oko milion i po života, tačan broj nikada nije preciziran jer su podaci uništeni od strane počinitelja zločina. Većina logoraša nije izdržala duže od par mjeseci, žene ni toliko. Posljedice neuhranjenosti, hladnoće presudile su tamo gdje nije cijanid. U Aušvicu ne postoji niti jedan jedini grob. Svjedok je kutija, jedna kutija pepela koja se čuva u muzeju. Neka zauvjek krik očajanja i upozorava čovječanstvo na ovakva mjesta jer su zaista postojala.
Ljudi se ne dijeli po nacionalnoj, vjerskoj, kulturološkoj niti bilo kakvoj drugoj osnovi osim po prirodnoj podjeli na muškarce i žene. Sve druge podjele su isključive. Antisemitizam kao i svi slični oblici devijantnih politika uzimaju prevelike razmjere zahvaljujući najviše odsustvu otpora onih koji se to direktno ne tiče. I po riječima čuvenog Alberta Ajnštajna kako svijet neće biti uništen od onih koji čine zlo, nego od onih koji to mirno posmatraju, nastavljamo svoje trajanje mirno", podsjećaju iz Ministarstva.
