Profesor Đorđije Blažić, koji je jedan od članova autorskog tima, kazao je da se Crna Gora od 2009. godine, od kada je intenzivnije zakoračila u proces pridruživanja EU, suočavala se i suočavaće se sa brojnim problemima koji se tiču regulatornog okvira.
“Od 2009. do 2013. godine crnogorski parlament se bavio sa 586 zakona, a pravni sistem ima oko 509 zakona. Radi se o velikoj zakonodavnoj aktivnosti koja se od prošle godine i dalje intenzivno povećava”, rekao je Blažić na konferenciji za novinare, prenosi MINA-business.
On je podsjetio da je u prošloj godini obuhvaćeno 200 zakona koje je Skupština trebalo da donese, a obaveza prema EU od prošle do 2018. godine je donošenje 1,2 hiljade propisa i 300 strategija što znači da bi svaki dan država trebalo da donese jedan propis.
“Analizirano je 13 oblasti koji su ključni za poslodavce, počev od prekršaja, inspekcija, oblasti računovodstva i finansija, hartija od vrijednosti, preduzeća, saobraćaja, poljoprivrede, šumarstva, zaštite potrošača, penzijskog i invalidskog osiguranja koji diretno utiču na posloodavce i imali smo oko 306 promjena zakona”, precizirao je Blažić.
On je naveo da su u oblasti finansija i računovodstva, u 12 zakona koji regulišu tu oblast, imali od 2001. do 2013. godine čak 72 promjene, a za kratak vremenski period neki zakoni su se mijenjali po 15 ili 20 puta.
“Koliko postoji objektivnih mogućnosti da biznis sektor u takvim uslovima može to da prati”, pitao je Blažić.
On je naveo da je prvi preduslov za poslovanje stabilnost, pri čemu se moraju znati pravila ponašanja, kako se garantuju prava koja obezbjeđuje zakon i period u kojem se taj zakon realizuje. Ista je, kako je ocijenio, refleksija na državnu upravu koja treba da primjenjuje te zakone.
“Ako smo prije dvije godine donijeli zakon sa ekspertima EU, sada ponovo treba da ga mijenjamo sa tim istim ekspertima. Da li je to lutanje, nedovoljno poznavanje materije ili primjena zakona? Ima i jednog i drugog i trećeg”, smatra Blažić.
Prema njegovim riječima, ozbiljnu kočnicu za funkcionisanje preduzeća iz zone biznisa predstavlja nestabilan pravni okvir i nedovoljna garancija.
“Problem takođe predstavljaju javne finansije odnosno davanja budžetu – porezi, doprinosi, carine, akcize i razne takse. Država obezbjeđuje svoje funkcionisanje isključivo na uštrb privrede kao jedinog izvora i javnih dugova i zaduženja od međunarodnih finansijskih institucija, a to će da plate poreski obveznici”, ocijenio je Blažić.
Dugoročan problem, kako je dodao, predstavlja i siva ekonomija i selektivna primjena zakona.
“Još nemamo stabilne normativne, finansijske i druge uslove da bi privreda mogla samo da opstaje u ovim okolnostima. To znači da će država morati da kreira neku drugu javnu politiku u ovim oblastima, jer ako nastavi ovim putem oduzimanja ugasiće se veliki broj preduzeća i onda nastaje kolaps ekonomije”, rekao je Blažić.
Prema njegovim riječima, izmjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV) i oslobađanje od PDV-a dijela sektora energetike i hotela sa pet zvjezdica pokazuje politiku selektivnog karaktera, koji ne čine ni jedan odsto ukupnog privrednog ambijenta.
“Umjesto da se ti stimulansi usmjere prema sektoru malih i srednjih preduzeća, koji čine 90 odsto privrede, pojedincima se daju privilegije. To otvara pitanje ustavnosti takvog zakona. Oni koji vrše vlast trebalo bi ozbiljno da porazmisle da li treba privilegovati bilo koga”, naveo je Blažić.
Generalni sekretar UPCG Suzana Radulović kazala je da je dokument rađen uz podršku Međunarodne organizacije rada (MOR), a baziran je na rezultatima istraživanja koje je UPCG sprovela tokom prošle godine, kao i na ranije objavljenim strateškim dokumentima Unije.
“Krajem 2013. godine objavili smo dokument Stvaranje ambijenta za održivi rast preduzeća u Crnoj Gori, koji je oslikao stanje privrede iz ugla privrede Crne Gore i kako privredu vide međunarodne institucije”, objasnila je Radulović.
Rezultat toga su, kako je rekla, objedinili kroz dokument “Pet ubica biznisa”, koji predstavljaju neadekvatan regulatorni okvir, postojanje korupcije, siva ekonomija, teška dostupnost finansijskim sredstvima i neadekvatno stanje na tržištu rada.
“MOR je u toku prošle godine radio na prva dva od tih prepoznatih problema i sproveli smo istraživanje u vezi sa regulatornim okvirom i sivom ekonomijom”, dodala je Radulović.
(Mina biznis)
