"Čini mi se da je potez na koji se odlučila hrvatska vlada dobra praksa, pa provjeravamo bi li to bilo moguće sprovesti u Sloveniji, ali je Slovenija u drukčijoj situaciji", kazala je danas ministrica rada i socijalnih pitanja u Vladi Slovenije Anja Kopač Mrak.
Ona je u ponedjeljak u Opatiji o hrvatskim iskustvima sa oprostom dugova razgovarala sa hrvatskom kolegicom Milankom Opačić, ali je u Ljubljani ocijenila da je pitanje da li bi se takav dogovor u Sloveniji mogao postići.
Predlog o oprostu dospjelih dugova najsiromašnijim Slovencima uputila je u raspravu u parlament opoziciona stranka Udružena ljevica (ZL), ali je ostala bez podrške velike većine drugih stranaka, pa je predlog odbijen. Stranka koja zastupa načela "demokratskog socijalizma" svoj prijedlog je obrazložila krilaticom "dokapitalizovali smo banke, sada dokapitalizujmo i ljude".
Udružena lista kaže da je vlada već pomogla milijardama eura bankarskom sistemu da ne bi propao, a sad da bi se trebala posvetiti i problemima siromašnog stanovništva.
Predlog zakona o oprostu dugova odbila je velika većina najvećih stranaka, pa i one vladajuće. Kao razlog takvog stava navodili su da Slovenija već ima zakon o ličnom stečaju onih koji ne mogu platiti svoje dugove, iako priznaju da su problemi siromašnih vrlo ozbiljni.
Prema podacima humanitarnih organizacija, lani je u Sloveniji lični stečaj proglasilo oko 4000 pojedinaca sa poreskim dugom, dok postoji 21.000 domaćinstava odnosno porodica u kojima su oba roditelja nezaposlena. Uz to, više od 124.000 ljudi u državi je bez posla, a po službenim podacima 15 posto djece živi u porodicama koje su pale ispod statističke granice siromaštva.
SEEbiz
