On je u intervjuu za portal Natural Gas Europe rekao da je činjenica da Crna Gora nema razvijenu gasnu infrastrukturu.
“Mi smo malo tržište i s obzirom na to da nemamo razvijenu industriju gasa, intenzivno nastojimo da učestvujemo u regionalnim projektima čijom realizacijom bi i Crna Gora osjetila značajne benefite. Jedan takav projekat je projekat izgradnje Jadransko-jonskog gasovoda IAP, čijom izgradnjom je planirano spajanje Albanije, gdje bi se izvršila koncekcija na TAP, Crne Gore, BiH sa postojećom gasnom infrastrukturnom mrežom u Hrvatskoj. Na taj način bi gas, kao veoma značajan energent, došao i do Crne Gore, a čitav projekat će dobiti novu dimenziju ukoliko u crnogorskom podmorju budu pronađena komercijalna ležišta gasa. To će biti šansa da budemo ne samo tranzitna zemlja, već zemlja koja sopstvene rezrve gasa može ponuditi na tržištu. Pronalaskom gasa i nafte i njenom proizvodnjom pravimo prvi korak ka stvaranju ove industrije u Crnoj Gori”, istakao je ministar.
Kavarić je dodao da je trenutno je u izradi „Master plan gasifikacije Crne Gore – Prioritetni projektni portfolio u Crnoj Gori“ koji će bliže analizirati sve aspekte razvoja industrije gasa u Crnoj Gori. Izrada Master plana je u toku i očekuje se da bude završena u toku ove godine.
Prema njegovim riječima, dosadašnjim istraživanjima je utvrđeno postojanje geoloških struktura u kojima je moguće doći do pronalaženja ležišta ugljovodonika.
“Imajući u vidu prethodna istraživanja podmorja Crne Gore, kao i analize kompanija koje su dostavile ponudu na tenderu koje jasno ukazuju na postojanje ovog resursa, daju nam dodatni optimizam po tom pitanju. Izuzetno smo zadovoljni što su se javili renomirani investitori i dostavili ponudu posebno ako se ima uvidu da je otkrivanje komercijalnih rezervi nafte i gasa i njihova proizvodnja rizik budućeg investitora koji mora da uloži sredstva u istraživanje. U pitanju su značajni finansijski izdaci, pa smatramo da interesovanje kompanija koje su poslale ponude daje odgovor na ovo pitanje. Jednostavno rečeno, ukoliko postoje investitori spremni da ulože novac u istraživanje, postoje i šanse da ima komercijalnih rezervi ugljovodinika, odnosno nafte i gasa”, naglasio je on.
Na pitanje da li Vlada planira da vrši istraživanja u priobalnom području zemlje, Kavarić je rekao da je u ovom trenutku akcenat na moru.
“Što ne znači da u perspektivi nećemo razmišljati i o istraživanju na kopnu. Što se tiče troškova samog istraživanja našeg podmorja, njih u potpunosti snose kompanije. Projekat je koncipiran tako da Vlada finansijski ne učestvuje u procesu istraživanja i proizvodnje ugljovodonika”, dodao je on.
On je kazao da Crna Gora ima ljudske kapacitete koji daju svoj doprinos u izgradnji naftne industrije.
“Ali činjenica je da postojeće kapacitete moramo povećati. To neće biti teško onda kada industrija gasa bude razvijena i sposobna da sama stvara potrebne kadrove, ali predstavlja izazov u fazi u kojoj smo sada – na samom početku procesa koji vodi ka stvaranju nove industrije. U svemu tome očekujemo i veliku pomoć kompanija koje će raditi na istraživanju našeg podmorja i koje će biti u obavezi da na godišnjem nivou izdvajaju sredstva koji će uložiti u obuku domaćeg kadra. Takvo ulaganje je u obostranom interesu, jer iste te kompanije će morati da osnuju svoje firme u Crnoj Gori i, naravno, zaposle određeni broj ljudi”, naveo je Kavarić.
Crna Gora je, navodi ministar ekonomije, u potpunosti zaokružili potrebnu zakonsku regulativu kada je riječ o istraživanju i eksploataciji gasa. Vlada Crne Gore je u prethodnom period, ističe, donijela niz zakonskih i podzakonskih akata koji uređuju oblast istraživanja nafte i gasa - Zakon o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika, Zakon o porezu na ugljovodonike, kao i propise kojima se uređuje oblast obračuna plaćanja naknade za proizvodnju nafte i gasa, razvoj i proizvodnji ugljovodonika, bušenje bušotina i izgradnju postrojenja za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika.
“Osim toga, Vlada je usvojila modele Ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika, Ugovora o zajedničkim operacijama i Ugovora o računovodstvenim operacijama. Kreiranjem ovakvog normativnog okvira postavljaju se jednaki uslovi za sve naftne kompanije, što podspješuje transparentnost i konkurentnost tržišta i omogućava pravilan razvoj upstream industrije u Crnoj Gori”, zaključio je Kavarić.
