Andro MARTINOVIĆ: Kinoteka je značajna, jer smo skloni retuširanju prošlosti

Skloni smo naknadnim intervencijama i retuširanju prošlosti, bilo da je idealizujemo, bilo da govorimo suviše kritički ili da je poništavamo. Koje god da je pitanje na dnevnom redu, teško je dogovoriti se oko bilo čega i naći konsenzus. Mi i datum nekog događaja osporimo, a kamoli šta drugo. Institucije kao što je Kinoteka, mogu dati najprecizniju sliku stvari o događajima iz prošlosti, jer imate nešto što je neporecivo, kazao je za Portal Analitika urednik Crnogorske kinoteke
Objavljeno: 24. 02. 2015 - 00:05 Promjenite veličinu teksta: A A A

Crnogorska kinoteka, institucija koja čuva značajan video materijal, igrane i dokumentarne filmove, snimke nekih od najznačajnijih trenutaka crnogorske, pa i svjetske istorije, djela domaće i inostrane kinematografije, konačno će napustiti privremene prostorije u ulici Miljana Vukova br. 59, završetkom rekonstrukcije nekadašnjeg Doma vojske u Podgorici, krajem ove godine. Tamo će se useliti zajedno sa Muzičkim centrom Crne Gore.

- Pitanje prostorija Kinoteke se iz godine u godinu ponavljalo i na njega ne možemo dominantno da utičemo, sem što smo se više puta obraćali na sve moguće adrese za pomoć - kaže za Portal Analitika urednik Crnogorske kinoteke Andro Martinović.

andro1

U susret završetku radova, s posebnom pažnjom prate sve što se dešava na gradilištu.

- Kada su takvi poslovi u pitanju, kod nas treba biti oprezan: nikad se ne zna, do samoga kraja, što može da se desi. Uzalud su i nacrt i projekcije. Dok ne uđete u prostor, ne znate što vas čeka. Naravno, da bismo preduprijedili neprijatna iznenađenja, koliko god je moguće prisutni smo na gradilištu. Prije svega, tamo je direktor Branko Baletić, koji od svih nas ima najviše iskustva - navodi on.

Razlog zbog kojeg je tako skeptičan kada je riječ o početku rada u novim prostorijama je izgleda  opravdan:

- Mnogi nas pitaju o toj zgradi, a treba imati u vidu da Kinoteka u nju nije zvanično uključena. To je jedan specifikum radova kod nas, koji je meni neshvatljiv, da budući korisnik jednog prostora, nije uključen ni u kom segmentu u izgradnji projekta - kaže naš sagovornik.

No, Martinović izražava nadu da će nove prostorije riješiti probleme kako arhiviranja, tako i prezentovanja prikupljenih materijala širokoj publici. Do tada, okrenut je predstavljanjima novog dokumentarca "Crna Gora i Veliki rat" na kome je radio upravo sa Baletićem, svih filmova po djelima Mihaila Lalića i dragocjenih ostvarenja svjetske kinematografije. Ova godina biće u znaku obilježavanja sedam decenija od završetka Drugog svjetskog rata, pa najavljuje da će Crnogorska kinoteka pokušati da dođe do određenih materijala koje u ovom trenutku ne posjeduju.

- Ne ide uvijek lako kada hoćete da dođete do nekih materijala. Vjerujte da su procedure dosta duge, da nije lako ni istražiti gdje se materijal o Crnoj Gori sve nalazi... Ali, konačno, ovakve godišnjice dobar su povod da određene aspekte prošlosti posebno osvijetlimo i da im poklonimo dodatnu pažnju - zaključuje Martinović.

ANALITIKA: Crnogorska kinoteka već godinama se bori sa problemom neadekvatnih uslova čuvanja u "privremenim prostorijama" u ulici Miljana Vukova u centru Podgorice. Da li materijal zaista može da se sačuva u postojećim uslovima i koliko je toga nepovratno izgubljeno?

MARTINOVIĆ: U postojećim uslovima nije lako sačuvati materijale. Strijepimo, sa promjenom godišnjih doba, šta sve može da se desi - od poplava do požara. Riječ je o dosta staroj kući i neadekvatnoj za čuvanje ovako vrijednog materijala. Ali, nije se desilo da zbog takvih uslova propadne bilo što od onoga što smo prikupili i to opet zahvaljujući odgovornosti ljudi koji rade u Crnogorskoj kinoteci, tom malom timu koji zaista voli taj posao, za koji se ne veže samo za radno vrijeme...

ANALITIKA: Uz čuvanje dragocjenih materijala, što su u ovom trenutku još aktivnosti Crnogorske kinoteke?

MARTINOVIĆ: Stvorili smo jednu malu laboratoriju u kojoj radimo, ali i neke druge stvari; otvoreni smo i za one koji studiraju filmske škole, tako da kuća živi, iako je neuslovna - kako za čuvanje filmova, tako i za prikazivačku djelatnost. Znate da nemamo bioskopsku salu i da, praktično, gostujemo u nekim drugim prostorima. Najčešće je to Crnogorsko narodno pozorište, ali i sale u drugim gradovima, kao što je Nikšić, gdje imamo svoj redovni program svakoga mjeseca.

andro2

ANALITIKA: Da li je, onda, u takvim (ne)uslovima rad uopšte moguć?

MARTINOVIĆ: To je pitanje koje se iz godine u godinu ponavlja i na koje mi, sa skromnim resursima, ne možemo dominantno da utičemo, sem što smo se više puta obraćali na sve moguće adrese za pomoć. Ali, nijesmo uspijevali da saniramo neke akutne probleme. To se ne može riješiti bez prelaska u novu zgradu. Mi smo dobili tu kuću na korišćenje kao privremeno rješenje, a privremena rješenja kod nas najduže traju. Još smo tamo... Iz godine u godinu se najavljuje da će "do kraja godine" biti dovršeni radovi na novoj zgradi Muzičkog centra Crne Gore i Crnogorske kinoteke. Na žalost, i tu je bilo više problema. Ali, to je priča za sebe.

ANALITIKA: Posljednja informacija je da će objekat konačno biti gotov do kraja godine i, barem što se tiče MCCG, potpuno opremljena. Kakve će biti prostorije Crnogorske kinoteke?

MARTINOVIĆ: Kada su takvi poslovi u pitanju, kod nas treba biti oprezan: nikad se ne zna, do kraja, što može da se desi. Uzalud su i nacrt i projekcije - dok ne uđete u prostor, ne znate što vas čeka. Naravno, da bismo preduprijedili neprijatna iznenađenja, prisutni smo na gradilištu. Prije svega, tamo je direktor Branko Baletić, koji od svih nas ima najviše iskustva. Nisam siguran da  ljudi koji rade na tome raspolažu najpreciznijim informacijama koje su neophodne za gradnju  jedne tako netipične institucije kakva je kinoteka. Sam projekat se više puta mijenjao. Postojali su i neki problemi u samoj konstrukciji zgrade. Borili smo se i da "osvojimo" neke dodatne prostore. Imali smo hendikep sa bioskopskom salom koja je predviđena za kinoteku, s obzirom na to da je ispala dosta mala. Koliko će sala imati mjesta, još ne mogu precizno da kažem, jer su rađene određene korekcije - zbog pada sale, ulaza koji moraju biti na određenoj razdaljini, vrata koja treba da se otvaraju prema spolja zbog opasnosti od požara...

andro3

ANALITIKA: Da li to znači i da se Crnogorska kinoteka izborila da dobije odgovarajući prostor u okviru nove namjene nekadašnjeg objekta Doma vojske na obali Ribnice?

MARTINOVIĆ: Treba imati u vidu da kinoteka u zgradu nije zvanično uključena. To je jedan specifikum kod nas, koji je meni neshvatljiv - da budući korisnik jednog prostora, nije uključen direktno u rad na tom projektu. Informacije koje imamo i to što ipak učestvujemo u njenoj realizaciji je na našu inicijativu, ali zahvaljujući i ljudima koji izvode radove, jer bi oni mogli i da se ogluše o naše zahtjeve. Ali, valjda i sami izgubljeni u tim katakombama, osjećaju da im je neka vrsta pomoći dragocjena. Tu su se dešavale mnoge igre koje bi - da nije u pitanju veliki novac i ozbiljan zadatak - bile i komične, kada je riječ i o Kinoteci i o MCCG... Čini mi se da danas stvari tu stoje nešto bolje i da ćemo, u odnosu na ono što je predviđeno za nas, uspjeti da prostor dobro iskoristimo i da ga otvorimo ljudima sa strane - da bude prostor koji živi, a ne samo arhiv u strogom smislu riječi. Nama je važan i  prostor predviđen za depoe, i mislim da će on biti adekvatno opremljen.

ANALITIKA: Crnogorska kinoteka je uvijek raspoložena da sve čime raspolaže ustupi medijima na korišćenje, kao što je to Baletić najavio za vaš zajednički film "Crna Gora i Veliki rat". To su interesantne teme, jer je u biti Crnogoraca težnja da se stalno preispituje istorija, a kinoteka je nešto što može sve te čežnje i želje da ilustruje. Postoji li u Crnoj Gori osjećaj da je kinoteka nešto što ilustruje i svijetle i mračne trenutke naše prošlosti?

MARTINOVIĆ: Nisam siguran da na to mogu da odgovorim. Moja perspektiva nije objektivna. Za čovjeka koji ima te afinitete, a dijelom i zbog angažmana kojim sam vezan za Kinoteku, bilo bi dobro da je tako. To je bila namjera filma "Crna Gora i Veliki rat" - da o nekim događajima publika prosuđuje u kontekstu vremena u kojem su se oni desili i na osnovu dokumenata koji su sačuvani i za koje se zna, a ne da naknadno interveniše retuširanjem prošlosti, čemu smo skloni, bilo da je idealizujemo, bilo da govorimo suviše kritički ili da poništavamo. Koje god da je pitanje na dnevnom redu, teško je dogovoriti se oko bilo čega, naći konsenzus. Mi i datum nekog događaja osporimo, a kamoli šta drugo! Institucije kao što je Kinoteka, možda baš zato što se bavi filmskim materijalom, mogu dati najprecizniju sliku stvari, jer imate nešto što je neporecivo, i to ne samo kada je u pitanju naša prošlost, nego i ono što je dio šire svjetske kulturne baštine, jer imamo i kolekciju stranih filmova, mada su nam ambicije  da je povećamo. Nikada nisam vjerovao u formiranje čovjeka samo unutar okvira jedne kulture, naročito novih generacija, združenih u eri digitalnih komunikacija i svih mogućih kultura i tradicija.

andro4

ANALITIKA: Što su programska opredjeljenja Kinoteke za ovu godinu?

MARTINOVIĆ: Imamo tekuće aktivnosti na pregledu, evidenciji, repariranju materijala koje već posjedujemo, a koji su stigli kroz dobrovoljne ili obavezne depozite za postojeću prikazivačku djelatnost. Takođe, krajem prošle godine završili smo izradu kopija filmova nastalih po djelima Mihaila Lalića, jer je 2014. bilo stotinu godina od njegovog rođenja. To je program kojem ćemo posvetiti posebnu pažnju, a imali smo i već jedno veče tim povodom. Nastavljamo s projekcijom filma "Crna Gora i Veliki rat". Takođe, u planovima smo da nabavimo jedan dio važne opreme za transfer filmova sa filmske trake na digitalne nosače, jer materijali tako postaju brže dostupni. I, naravno, nastavljamo da popunjavamo fond vezan za crnogorske autore koji su radili diljem bivše Jugoslavije - ne samo kao režiseri, već i kao drugi autori na filmu, a koji su u značajnoj mjeri obilježili kinematografiju nekadašnje zemlje.

ANALITIKA: Pošto se bliži obilježavanje 70 godina od kraja Drugog svjetskog rata, ima li najava da ćemo dobiti neki novi interesantan materijal?

MARTINOVIĆ: Pokušaćemo da dođemo do materijala koji sada nisu u našem posjedu. Čini mi se da Crnogorska kinoteka ima malo fleksibilniji pristup nego neke druge kinoteke, jer zaista pokušavamo da svoj materijal učinimo dostupnim što široj javnosti. Razumijemo ulogu kinoteka kao ustanova koje čuvaju, prije svega, filmski materijal i čine ga dostupnim novim generacijama, a ne kao neko ko je, praktično, proizveo taj materijal i sada je njegov vlasnik koji treba taj materijal da štiti po svaku cijenu - makar da ga niko i ne vidi. Kažem, to nije slučaj sa svima i zato ne ide uvijek lako kada hoćete da dođete do nekih materijala. Vjerujte da su procedure dosta duge, da nije lako ni istražiti gdje se materijal o Crnoj Gori sve nalazi. To traži i vrijeme i novac, a naš budžet je daleko od potrebnog za takve stvari. S druge strane, i kada se dođe do tog materijala - nije lako. Kada se radi o filmskom materijalu, morate raditi kopije, a to podrazumijeva odlazak u strane laboratorije. Ali, konačno, ovakve godišnjice dobar su povod da određene aspekte prošlosti posebno osvijetlimo i da im poklonimo dodatnu pažnju.

 

Kristina JERKOV

Foto: Ivana BOŽOVIĆ

Komentari: 0

Novi komentar