„Ostvareni rast BDP-a procjenjuje se na oko dva dosto, što je nešto niže od planiranog, ali istovremeno više u odnosu na zemlje regiona, kao i na prosječan rast ostvaren u zemljama eurozone i EU. Podsjećanja radi, zemlje regiona su se, osim izloženosti efektima produžene ekonomske krize u razvijenom evropskom okruženju, suočile sa elementarnim nepogodama koje su uslovile recesione tokove u njihovim ekonomijama. Sve je ovo imalo uticaja na malu i otvorenu crnogorsku ekonomija, te je jasno koliko je bio komplikovan širi kontekst u kojem smo pokušavali i uspjeli da nodržimo pozitivan trend ekonomskih kretanja. Ostvarenju ovih rezultata doprinijela je realizacija mjera ekonomske politike koje su bile, prvenstveno, usmjerene na fiskalnu konsolidaciju i unapređenje investicionog ambijenta. Budžetski prihodi u 2014. su povećani za 105,9 miliona ili 5,9% u odnosu na plan i za 108,3 miliona, odnosno 8,7% u odnosu na 2013, a za čak 225,8 miliona ili 20,0% u odnosu na 2012. godinu. Zahvaljujući izuzetnim rezultatima na planu ubiranja prihoda, u 2014. smo značajno snizili gotovinski budžetski deficit, koji prema preliminarnim podacima iznosi 102,6 miliona eura, odnosno oko 2,9% BDP-a. Ovaj rezultat obuhvata oko 60 miliona eura (ili 1,7% BDP-a) jednokratnih nepredviđenih troškova, kao što su otplata zaostalih obaveza prema državi (32 miliona eura), otplata garancija (15,3 miliona eura) i sudska izvršenja (15,5 miliona eura), koji su značajno pogoršali ostvarene rezultate. Ovo jasno ukazuje na činjenicu da potpuna izbalansiranost javnih finansija nije moguća ukoliko izostanu mjere racionalizacije na rashodnoj strani i odgovoran odnos prema novcu poreskih obveznika. Da nije bilo jednokratnih nepredviđenih troškova, deficit centralnog budžeta u 2014. godini bi iznosio svega 39,8 miliona eura ili 1,2% BDP-a“, istakao je Žugić, podsjećajući da su za ostvarene rezultate na planu fiskalne konsolidacije u 2013. i 2014. godini Crnoj Gori upućene pohvale sa brojnih međunarodnih adresa.
„Nedavno je Ellen Goldstein, direktorka Svjetske banke za zemlje Jugoistočne Evrope, izjavila da rezultati našeg rada potvrđuju da smo najuspješniji u regionu kada je riječ o fiskalnoj konsolidaciji, te da smo obavili odličan posao u dijelu racionalizacije potrošnje i ubiranja javnih prihoda. Takođe je MMF, u svom posljednjem izvještaju, pohvalio „hrabre fiskalne mjere“ koje je Vlada preduzimala prethodnih godina, a koje su rezultirale poboljšanjem fiskalne discipline i pozdravio mjere predviđene budžetom za 2015. godinu. Nagrada za ostvareni napredak je, osim pohvala, stigla i u „materijalnom“ vidu. Usljed porasta povjerenja finansijskih tržišta u Crnu Goru, ostvarili smo kamatnu stopu od 5,375% prilikom emitovanja euroobveznica, što je najniža stopa koju je Crna Gora ikada ostvarila prodajući ovu vrstu hartija od vrijednosti“, naglasio je Žugić.
Kako je dodao, ekonomska politika koju sprovodimo, osim fokusiranja na stabilizaciju javnih finansija, usmjerena je na unapređenje konkurentnosti naše privrede i kreiranje podsticajnog ambijenta za ulaganja.
„Na ovaj način se doprinosi povećanju vrijednosti BDP-a, što je jedini realan model za uspostavljanje fiskalne, makroekonomske i finansijske stabilnosti na dugi rok. Imajući u vidu prethodno, Ministarstvo finansija se aktivno bavi fiskalnom politikom koja, kroz odgovarajuće podsticajne mjere, treba da doprinese dinamiziranju privrednog rasta. U tom pravcu smo, krajem 2014. godine, definisali srednjoročnu strategiju, čiji je osnovni cilj stvaranje preduslova za vođenje aktivnih sektorskih politika i privlačenje investicija. Strategija počiva na tri osnovna elementa: uvođenje fiskalnih preferencija za sektorske prioritete, iznalaženje novih izvora prihoda i promjenu sistema oporezivanja na način da se utiče manje negativno na ekonomski rast, kroz strukturu stopa javnih prihoda. Osnovni cilj je oslobađanje potencijala za rast, što će, uz prateće reforme u drugim oblastima, doprinijeti efikasnijoj valorizaciji naših ogromnih resursa i dinamiziranju ekonomskog rasta u 2015. i narednim godinama. Prema našim prognozama, očekivanja su da će prosječna godišnja stopa rasta BDP-a u narednom četvorogodištu biti u nivou od oko 3,8%.
Žugić je najavio da će ekonomska politika Vlade u 2015. godini i dalje biti usmjerena ka implementiranju mjera koje treba da doprinesu dinamičnijem privrednom rastu i kreiranju novih radnih mjesta.
„U tom smislu, nastavljamo sa privlačenjem investicija i sprovođenjem važnih strukturnih i reformi koje će unaprijediti poslovno okruženje, ali i konkurentnost naše ekonomije. Ovo su esencijalna pitanja budućnosti našeg društva i svakog pojedinca. Od ekonomskog rasta, novih investicija, podizanja kvaliteta infrastrukture, od ostvarenog izvoza i drugih ekonomskih parametara, zavisi otvaranje novih radnih mjesta, visina zarada i penzija, zavisi lični i društveni standard u zemlji i njena budućnost“, zaključio je Žugić.
