U Boki je najviše ima na samom ulazu u zaliv, mada najviše na otvorenom moru. Jako je osjetljiva na zagađenje tako da izlijevanje zagađenih voda smanjuje providnost što posidoniji onemogućava obavljanje fotosinteze, pojasnila je za Radio Jadran saradnica u Institutu za biologiju mora, dr Vesna Mačić:
"Ono što je jako važno za Herceg Novi jeste da je ta biljka veoma bitna za stvaranje ljekovitog blata u Igalu. Sve što gradimo uz obalu, bacamo šut i materijal - bukvalno "zatrpavamo" te biljke, mijenjamo nivo sedimentacije i mikrostrujanja na određenim lokacijama, što direktno utiče na živi svijet u moru".
Jedan metar kvadratni livade posidonie, koja predstavlja „pluća mora", proizvede dnevno do 14 litara kiseonika bez kojeg ono ne bi moglo da obnavlja svoj živi svijet. Regresivne promjene odnosno povlačenje trave registrovano je U Herceg Novom i Tivtu i i u cijelom zalivu, tvrdi dr Mačić:
"Iako ne postoje veoma precizna mjerenja, a na osnovu ranijih podataka i stanja sada, na nekim mjestima nema nikakvih značajnih promjena, ali je u zalivu generalno konstatovana regresija - odnosno smanjivanje površine i gustine naselja posidonie".
Posidonia oceanica je zaštićena biljka u Crnoj Gori i za nju bi trebalo da postoje egzaktni podaci o površini koju zauzima, međutim, za sada ne postoje tolike mogućnosti da bi se takva mjerenja obavila. Takođe, ne mogu se dati ni precizni podaci koliko je procentualno ove trave devastirano. Prema riječina naše sagovornice u kotorskom i risanskom zalivu utvrđeno je da je posljednjih tridesetak godina više od 2/3 trave slične posidoniji. To je cymodocea, koja ima tanje listove i otpornija je na zagađenje. Pretpostavka je da je posidonia doživjela veće promjene samo što to za sada nije objavljeno i o tome se ne vodi računa, kaže nam dr Vesna Mačić.
Interesantan podatak je da rizom ove biljke raste centimetar na godinu, kao i da je njeno obnavljanje praktično nemoguće ukoliko je u blizini erozivno tlo ili jaki talasi.
"U našem zalivu postoje mjesta kod Krašića i u Igalu, gdje je splet rizoma preko metra što znači da ta biljka tu živi preko sto godina i kad uništimo jednu takvu zajednicu, potrebne su desetine godina da bi se to "naselje" obnovilo".
Posidonia najviše "naseljava" oblast oko Mamule i Žanjica. Kad je riječ o prevenciji jedino što se može uraditi je smanjiti izlivanje otpadnih voda u more, raditi na projektima prečišćavanja otpadnih voda i da se na otvorenom moru više kontroliše kočarenje koje se i dalje ilegalno radi, zatim spriječiti sidrenje u plićim vodama koje kidaju rizome ove trave, poručila je dr Mačić.
