Ekonomski analitičar i dugogodišnji bankar i privrednik, Mihailo Banjević, naveo je da će koristi imati proizvođači aluminijuma i čelika, pomorska privreda, a kamate bi mogle pasti.
„Realno je očekivati da će koristi od slabljenja eura u odnosu na dolar imati kompanije koje imaju berzansku robu – aluminijum i čelik, ali i pomorska privreda. Ubrizgavanje velike količine eura u sistem EU imaće uticaja i na smanjenje kamatnih stopa u Crnoj Gori (bez obzira na rizik), zbog vlasničkih odnosa u bankarskom sistemu naše države, odnosno plasmana depozita“, rekao je Banjević Pobjedi.
Pad evropske valute može imati i negativnih efekata, pošto je uvoz petorostruko veći od izvoza.
„Biće negativnog uticaja na cijene prehrambenih proizvoda – uvoz iz zemalja regiona koje imaju druge valute (ako i one naglo ne oslabe). To će u uslovima stagnacije ili pada cijena u turizmu zbog 'ruske apstinencije', izazvati određene probleme u ovoj najznačajnijoj privrednoj grani“, smatra Banjević.
On objašnjava da su negativni efekti dolarskih kredita za izgradnju auto-puta malog obima, jer traje grejs period, kad se plaća samo kamata.
Banjević podsjeća da je ograničen uticaj Crne Gore na ove procese.
„Mjerama ekonomske politike treba olakšavati poziciju kompanija koje će ozbiljno osjetiti negativne efekte. Proizvodi nekih privrednih grana, kao što je poljoprivreda, biće konkurentniji za treća tržišta, ali taj izvoz nije većeg obima. Treba istrajati na donošenju povoljnih pretpostavki za zapadne investitore, u uslovima veće ponude novca u zemljama EU“, poručio je Banjević.
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić smatra da za Crnu Goru nije dobro što pada euro.
„Pad eura nije dobar zato što smo uvozno zavisna ekonomija, pa pad eura poskupljuje uvoz i vrši pritisak na rast cijena uvoznih proizvoda i usluga. To dodatno vrši pritisak na domaću potrošnju – čini je skupljom, a time i pritisak na standard građana raste“, kaže Kostić dodajući da je to prvi efekat.
Prema njegovim riječima, drugi negativni aspekt dolazi preko zaduživanja.
„Mehanizam uticaja je isti – smanjenje kupovne vrijednosti pozajmljenih iznosa potencira eventualno novo zaduživanje u smislu nadoknađivanja devalviranog iznosa“, objasnio je Kostić i dodao da u kratkom roku nije realno očekivati oporavak eura.
U prilog tome, kako je kazao, ide činjenica da evropska ekonomija nije u zadovoljavajućem stanju – otuda i pad eura, a i slabi su izgledi da se nešto brzo promijeni.
„Dodatno, niska vrijednost eura će u budućnosti biti potencirana upumpavanjem u monetarne kanale značajnog iznosa od Evropske centralne banke, koja tu mjeru donosi kako bi podstakla posustalu ekonomiju i kao posljedicu toga podigla vrijednost eura, a nije isključena mogućnost da ta mjera dodatno depresira euro. Monetarnim mjerama ovakvog tipa potrebno je vrijeme da djeluju na realnu sferu i da daju željeni rezultat“, rekao je Kostić.
U međuvremenu stvari, kako smatra, idu u smjeru koji nije poželjan, a dodatno loša okolnost, koja ne ide u prilog euru, jeste, neizvjesnost u pregovorima sa Grčkom kao i nastavak krize u Ukrajini.
„Ukoliko bi se, nekim čudnim slijedom događaja, dogodilo suprotno onda bi to jedino moglo doći iz špekulativne sfere“, smatra Kostić.
