Ističući da je to posljedica viševjekovnog zaostajanja Balkana za Evropom, Đukanović je istakao da u Crnoj Gori počinje da se gradi novi sistem vrijednosti „na temelju kvalitetnog života, a ne herojske pogibije“.
„Potreban nam je kapital, ne samo za gradnju autoputa. Već 40 godina nije izgrađen nijedan novi energetski objekat u Crnoj Gori. Potrebni su nam renomirani strani partneri da dosegnemo više stope ekonomskog rasta. Vjerujemo da ćemo do kraja godine dobiti poziv za članstvo u NATO-u, a za članstvo u EU u narednih nekoliko godina. Povećanje ekonomskog rasta i vladavina prava su ključni izazovi za izvršnu vlast - ocijenio je premijer.
Potencirajući važnost vladavine prava u regionu, Đukanović je rekao da je izuzetno bitno regionalno saobraćajno povezivanje sa evropskim koridorima.
„Nema bolje pomoći za vladavinu prava nego da nam pomognu da savladamo uska grla u povezanosti sa Evropom. U aprilu će se održati sastanak premijera regiona sa komesarima EU o projektima koji bi pomogli regionalnom povezivanju sa EU“, rekao je premijer.
Što se tiče borbe protiv sive ekonomije, Đukanović je podsjetio da je ostvaren značaja napredak u radu privrednih sudova.
„U 2014. smo imali 112 odsto riješenih prispjelih predmeta, a broj zasotalih predmeta je smanjen za 65 procenata. Imamo 94 neriješena predmeta starija od tri godine, dok je ispod dva odsto broj odluka koje padnu na Apelacionom sudu“, precizirao je Đukanović.
Premijer je najavio da će krajem marta biti gotova prva verzija novog zakona o radu, napominjući da će u izmjenjenoj legislativi biti uvažene primjedbe privrednih asocijacija.
„Uočili smo da je potrebna dalja liberalizacija tržišta rada, ali je to teško balansirati sa očekivanjima radnika da se dodatno zaštite njihova prava. Potrebno je stvoriti uslove za lakše zapošljavanje, kao i lakše gubljenje radnih mjesta. Nezaposlenost mladih je problem u cijeloj Evropi i predmet je ozbiljne pažnje svih relevantnih evropskih struktura. Nedostatnosti u našem obrazovnom sistemu su posljedica tranzicije, tokom koje je srušen jedan sistem vrijednosti i nije stvoren novi. Sistem obrazovanja je u vrijeme SFRJ bio konzistentan i kvalitetan. Drugi problem je nekritička primjena Bolonje u visokom obrazovanju. Očito imamo problem sa neadekvatnim sprovođenjem Bolonje, odnosno sprovođenjem samo onoga što nam je odgovaralo. Krenuli smo sa reformom državnog Univerziteta, od politike upisa pa nadalje“; naglasio je Đukanović.
Premijer Đukanović je podvukao da neće biti uvođenja novih poreza i da je Crna Gora uvela krizne poreze privremenog karaktera među posljednjim u Evropi.
„Da nije autoputa, već naredne godine bi imali suficit u javnim finansijama. Zadatak Vlade je da se do 2020. godine ukinu komunalne takse i prevedu u poreze. Nije u redu više oporezivati pravna nego fizička lica. Dodatno treba oporezovati resurse koji nijesu stavljeni u funkciju razvoja“, naveo je on.
Podsjetio je da je projektovana stopa rasta BDP –a u ovoj godini 3,5 odsto i da bi u naredne tri godine prosječna stopa rasta trebalo da iznosi 3,8 procenata.
„Ove godine počinje gradnja autoputa, a takođe će početi i gradnja drugog bloka pljevaljske termoelektrane, vrijedna 300 miliona eura. Imamo i kompletnu projektnu dokumentaciju za gradnju hidroelektrana na Morači i Komarnici, ali je riječ o projektima za koje je potrebna saglasnost drugih država za valorizaciju hidropotencijala. Što se tiče turističkih projekata, u toku su radovi na Luštici, Kumboru i Porto Montenegru, a tokom godine će početi i radovi na Plavim Horizontima“, zaključio je Đukanović.
Đukanović je najavio da će 17.marta u parlamentu biti imenovan novi ministar zdravlja.
Predstavljajući izvještaj, predsjednik Američke privredne komore u Crnoj Gori Predrag Lešić je istakao preko 90 odsto članica komore naredni petogodišnji period vidi optimistično, a 25 odsto članica čak i veoma optimistično.
„Međutim, značajan broj (70%) kompanija nema percepciju da je vladavina prava unaprijeđena. Više od pola kompanija dijeli mišljenje da postoji nejednaka implementacija zakona. Ubjedljiva većina (skoro 80%) smatra da sudske procedure ostaju spore i krajnje nepredvidljive, što predstavlja vrlo ozbiljnu biznis barijeru. Kompanije ocjenjuju da sudstvo nije efikasno u riješavanju predmeta. Takođe, više od 2/3 članica je nezadovoljno stanjem u pogledu sive ekonomije“, precizirao je Lešić.
