Region

Bosanska prosjačka mafija prala novac u Hrvatskoj?

Protiv prosijačke mafije, koja se sastoji od 21 državljanina BiH u Hrvatskoj se sprovodi istraga zbog sumnje da su pokušali da operu novac kupovinom ekskluzivnih nekretnina. Mnogi od njih u Italiji osuđivani za krađe, iskorišćavanje djece za prošenje, oružje, ilegalni biznis s otpadom, prevare, otmice, iznude, čak i ubistva, piše "Jutarnji list".
Bosanska prosjačka mafija prala novac u Hrvatskoj?
Portal AnalitikaIzvor

Kako navodi zagrebački list, hrvatski sudovi su u potpunoj tajnosti, a na osnovi zahtjeva Kancelarije za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala (USKOK), prije nekoliko mjeseci počeli sa blokadama računa 21 člana dvije porodice iz BiH u trima hrvatskim bankama.

Svote koje su zabilježene i koje je sud blokirao su neki od najvećih iznosa koje su hrvatske institucije ikad blokirale zbog sumnji na pranje novca.

Prema podacima koje je USKOK dobio o vlasnicima računa, njih ukupno 21, na svoje su račune u Splitskoj, Jadranskoj i Zagrebačkoj banci u poslednjih sedam godina položili su 5,4 miliona eura, ističe Jutarnji.

Riječ je državljanima BiH trajno nastanjenima u Italiji, uglavnom u okolini Torina, od kojih nekoliko njih dolazi u Hrvatsku gdje kupuju nekretnine na području Srednje Dalmacije.

Samo jedna od tih osoba ima prijavljeno boravište u Hrvatskoj, koja prema evidenciji policije koristi dva indentiteta. Službeno je u Hrvatskoj prijavljena kao S. H. (59), a koristi se i drugim imenom i prezimenom, A. S.

Na sumnju da je u pitanju pranje novca navodi činjenica da prema USKOK-ovim nalazima gotovo niko od njih nema stalno zaposlenje, odnosno izvor prihoda. Drugi razlog za sumnju je to što mnogi od njih u Italiji imaju podebeli kriminalni dosije.

Prema podacima italijanske policije i tamošnje financijske policije, neki od osumnjičenika bili su u zatvorima najčešće zbog krađa, iskorićavanja djece za prošenje, nedozvoljene poslove sa otpadom, prevara, ali i otmica, iznuda, nedozvoljenog držanja oružja, čak i ubistva.

Kako navodi Jutarnji, i sam način na koji su se iznosi polagali u hrvatske banke istražiteljima je bio vrlo čudan.

Nekoliko članova porodica dolazilo bi zajedno u filijale Splitske, Jadranske ili Zagrebačke banke, najčešće u Srednjoj Dalmaciji, te bi tamo polagali velike svote eura. Iznosi su varirali od nekoliko desetina hiljada do čak pola miliona eura po transakciji.

Izvor: rts.rs

Portal Analitika