- Nevjerodostojna dokumenta predstavljena crnogorskoj javnosti i uvršćena u raznorazne elektronske tabelare, ko zna kakvim metodama, su proizvod krivičnih djela krađe i predmet iznuda i manipulacija najprizemnijih vrsta. Te činjenice i kriminalne radnje će biti rasvijetljene od organa krivičnog gonjenja Crne Gore – naveo je Bojić.
On je u reagovanju istakao da “sinhronizovani napadi direktorke NVO MANS Vanje Ćalović u emisiji “Načisto” od 12. marta i novinarke Mirande Patrucić u emisiji “Petkom u 8” od 13. marta, a u sklopu kampanje koja se vodi protiv porodice Marović su zlonamjerne neistine i podvale”.
- Na djelu je tragikomičan pokušaj spašavanja Vanje Ćalović iz skandala u koji se zaglavila već više od godinu dana i propao poduhvat radi njenog kakvog-takvog vraćanja na javnu scenu i u javni i politički život Crne Gore – tvrdi Bojić.
On podsjeća da prva priča Ćalovićke i Patrucićke govori o skrivanom novcu Marovića na tajnom računu u HSBC banci u Ženevi, koja infiltrira Marovića u poznatu bankarsku aferu, “a njenu istinitost izvodi iz spiska koji uopšte ne potiče iz HSBC banke u Ženevi i Švajcarskoj, nego iz „izvora francuske policije“ pokrivajući se za tu potrebu referencama nevladinih organizacija OCCRP i ICIJ, kako bi elektronski falsifikat postao original”.
- Drugu priču iznosi samo Ćalovićka, tako što želi da je poveže i izvede sa prvom, podjednakim ekskluzivnim otkrivanjem porijekla skrivane kupovine i gradnje kuće u Budvi, iako su to javni podaci i iako ih je Ćalovićka stekla i ima u posjedu „otkrivene“ po slovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama - već treću godinu – naveo je Bojić.
On istuče kako će HSBC potvrditi vjerodostojno činjenično stanje, putem redovnih kanala međunarodne pravne pomoći, po Zakonu o potvrđivanju Evropske konvencije o međusobnom pružanju pravne pomoći u krivičnim stvarima, a u skladu sa švajcarskim propisima, što je u nadležnosti Saveznog administrativnog suda u Bernu.
- Uostalom, tužilaštvo Crne Gore je najavilo taj korak, što će vjerujemo zaustaviti medijsku tiraniju nad našim klijentima i omogućiti elementarnu zaštitu svih njihovih legitimnih, zakonom i konvencijskim pravom zajemčenih prava i interesa – naveo je Bojić u reagovanju.
Komentarišući tvrdnje Vanje Ćalović o imovini Marovića u Budvi, odnosno kupovini kuće i gradnji nove na tom placu, Bojić ističe kako je MANS te podatke od Opštine Budva dobila još 2012. godine, ali ih je Ćalović tek sada iskoristila u pokušaju da poveže tu priču sa pričom o navodnom skrivenom novcu na tajnom računu u Švajcarskoj.
- Novac za kupovinu kuće u Budvi je prihodovan po osnovu prodajne cijene iz ugovora o prodaji 30. januara 2012. dijela porodične imovine Marovića (UZZ 61/2012 Notar R.J ) od 239.997,50 eura, ostatak cijene i izgradnja se finansira iz uredno i zakonomjerno prijavljenih novčanih sredstava od 200.000 eura, Komisiji za sprječavanje konflikta interesa, odnosno Ugovora o prenosu udjela i istupanju člana iz p.d. MONINVEST, ovjeren kod Osnovnog suda u Cetinju II Ov.br. 75/08 od 9.5. 2008. i iz ugovora o kreditu Prve banke od 85.000. eura koji je Ćalovićka objavila prećutkujući ostalo – piše u reagovanju Bojića.
On ističe kako su “ovakvi nastupi Ćalovićke i Patrucičke populističke naravi i stvaranje tabloidne stvarnosti koja je u suštini ona sila trenja koja objektivno spotiče i usporava demokratske procese i neophodan napredak vladavine prava”.
- One zapravo nude javnosti same sebe, kao masku vladavine prava. Takve nevladine organizacije diskredituju civilni sektor, jer otkrivaju naličja svojstvena akcionarskim društvima koja se i ponašaju korporativno i profitabilno. Uz to ne treba zaobići i iznuđivačku koristoljubivost, uzorka, navodnog zviždača (Herve Falciani), koji je u stvari krivično osuđeno lice zbog krađa i reketa i to u Švajcarskoj. Pomenutim aktivistkinjama mora biti poznato kakve je kriminalne „trgovine“ obavljao zviždač širom svijeta, pa i na Balkanu, za ko zna kakve i čije interese i reketaški novac, podjednako, kako za brisanje, tako i za upisivanje u čuveni „nedodirljiv“ spisak, radi „čuvanja“ ili „kompromitovanja“ targetovanih ličnosti. Umjesto oštre i argumentovane kritike kakva je potrebna svakoj vlasti i pravnovaljanih dokaza, aktivistkinje su predstavile tek dobro osmišljenu i ukompovanu logiku, čiji je jedini problem što u njoj nema ni trunke istine – poručio je Bojić.
On zaključuje da “ne može ostati neprimijećen „povratak iz mraka“ Vanje Ćalović koja pokušava da se kroz ovaj skandal, nastup i plasman afere rehabilituje zbog sopstvenog fatalno razljuljanog ugleda top moralizatora crnogorske javnosti”.
- Istina i pravo nijesu toliko rastegljive kategorije koliko to aktivistkinje žele, pa zato nema sumnje u autentičnost da su u pogledu obje medijski sinhronizovane priče, definitivno u pitanju ogoljeni i čisti originali falsifikata – piše u saopštenju Bojića.
U zajedničkom istraživačkom poduhvatu MANS-a i Mreže istraživača organizovanog kriminala i korupcije (OCCRP) iz Sarajeva, Dejan Milovac i Miranda Patrucić, objavili su 9. marta istraživački tekst, koji je tog dana osvanuo i u dnevnicima “Vijesti” i “Dan”, u kojem se tvrdi da je porodica potpredsjednika DPS-a Svetozara Marovića, odnosno njegova supruga Đorđina, imala tajni račun u švajcarskoj banci na kojem je 2006. i 2007. godine bilo 3,8 miliona eura. Prema navodima tog teksta, pristup računu, osim Đorđine Marović kao vlasnice, imali su njen suprug Svetozar i sin Miloš.
Marović koji je tog dana svjedočio u Višem sudu u Podgorici u slučaju “Košljun” kazao je novinarima, nakon što je izašao iz sudnice, da su to laži i da će podnijeti tužbe protiv autora teksta, ali i medija koji su ga objavili.
MANS je sjutradan podnio tužilaštvu krivičnu prijavu protiv Svetozara i Đorđine Marović i njihovog sina Miloša, a vrhovni tužilac Ivica Stanković naložio je specijalnoj tužiteljki Đurđini Ivanović hitno pokretanje predistražnih radnji, takozvani izviđaj.
Prema nezvaničnim informacijama, prvi potez tužilaštva u ovom slučaju, trebalo bi da bude da putem instituta međunarodne pravne pomoći zatraže od švajcarskih vlasti da im pribave podatke o tome da li su Marovići imali ili imaju račun u HSBC banci, te ako je takav račun postojao ili postoji da dobiju podatke od prilivu i odlivu novca.
