Venecijanska komisija objavila je danas mišljenje na predlog dopuna Zakona o medijima i predložila da se briše odredba prema kojoj bi sud mogao da naredi privremenu zabranu medijskog sadržaja ili rada medija kao odgovor ili sankciju za nepoštovanje sudske odluke.
Mišljenje Venecijanske komisije, koje je 17. decembra prošle godine zatražio predsjednik parlamenta Ranko Krivoka-pić, u saglasju je sa ocjenama medijske, stručne i laičke javnosti da će usvajanjem dopuna zakona u tom obliku biti narušena nezavisnost medija i sloboda govora.
Poslanici Rifat Rastoder (SDP), Genci Nimanbegu (FORCA) i Andrija Popović (LP) predložili su 6. marta nove izmjene i dopune Zakona o medijima, kojima je predviđeno da sud može zabraniti distribuciju medija koji prekrši sudsku odluku o zabrani objavljivanja spornog sadržaja, ali privremeno, odnosno do pravosnažnog okončanja postupka, uz novčane kazne. Ovaj predlog uslijedio je dva mjeseca nakon što je povučen njihov prethodni kritikovani zakonski tekst, koji je propisivao trajnu zabranu medija koji ponovo objavi „zabranjeni" sadržaj.
Predlagači su propisali da sud može, ako medij prekrši sudsku zabranu objavljivanja određenog sadržaja, na predlog tužioca privremeno - do pravosnažnog okončanja postupka, zabraniti distribuciju medija. Tužilac je obavezan da sudu, uz predlog za privremenu zabranu medija, podnese i predlog za odgovarajuću novčanu kaznu vlasnika medija, kao i odgovornog urednika. Novčana kazna za „neposlušni" medij iznosila bi od pet hiljada do deset hiljada eura za vlasnika, odnosno od hiljadu do pet hiljada eura za odgovornog urednika. Sporni sadržaj je, shodno izmjenama Zakona, onaj koji poziva na nasilno rušenje Ustavom utvrđenog poretka, narušavanje teritorijalnogintegriteta države, ugrožava javni moral i krši zajamčene slobode i prava građana, zatim izaziva ili propagira nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili diskriminaciju.
U mišljenju Venecijanske komisije navodi se da bi mogućnost privremene zabrane medijskog sadržaja ili medija trebalo propisati samo u slučajevima kadaje to neophodno da bi se spriječilo podsticanje na nasilje, nasilno rušenje ustavnogporetka i drugih sličnih prijetnji javnom redu, ali samo kao posljednju mjeru.
Ocijenjeno je i da bi donju granicu za novčane kazne trebalo brisati iz zakona i podrobnijeobjasniti značenje termina „ponovljeni prekršaj". . Prema mišljenju Venecijanske komisije, zatvaranje medija, čak i u situaciji kada je to privremena mjera, nije ni odgovarajuća, niti prihvatljiva sankcija za nepoštovanje sudskih odluka. Svaki pravni sistem, kako se dodaje, pa i crnogorski, ima mehanizme za sprovođenje sudskih odluka. Venecijanska komisija smatra da te generalne mjere, koje ni-jesu propisane samo za medije, mogu biti upotrijebljene kako bi se osiguralo da se poštuju odluke suda. Komisija smatra da bi iz zakona trebalo brisati i sve odrednice koje se odnose na „moral" i „prava građana". Ocijenjeno je da u dopunama nije precizirana gornja granica za privremenu zabranu medija, koja bi trebalo da bude srazmjerna ozbiljnosti „medijskog prekršaja". U zakonu nije jasno precizirano šta se dešava kada medij objavi novu pričukojaje slična, ali ne i indentična prethodnoj kojaje zabranjena i šta ako se uvredljivi sadržaj objavi mnogo godinakasnije. U Venecijanskoj komisiji smatraju da bi dopunama trebalo jasno precizirati da samo konkretni medij koji je odgovoran za kršenje Zakona o medijima bude kažnjen, a ne cijela kompanija u čijem je sastavu ta medijskakuća. Odredbe zakona bi, kako tvrde, trebalo primijeniti samo na tradicionalne, odnosno one koji imaju „uređivačku politiku" i time odgovornost za sadržaj koji objavljuju.
