Obraćajući se okupljenima, lider radikala Vojislav Šešelj kazao je da Srbija nikad ne smije da postane članica NATO-a niti Evropske unije, iako "izdajnički režim (premijera Srbije) Aleksandra Vučića radi na tome".
"Htjeli smo simbolično da ovim skupom obilježimo početak agresije, a režim je taj skup zabranio. Vučićev režim je kao krezuba vještica, rado bi ujela, ali nema zube, zato danas ni nema policajaca, a bili smo spremni da nas hapse i batinaju", rekao je Šešelj.
Kako je ocijenio, svaki režim u Srbiji od petog oktobra 2000. godine predstavljao je "NATO pješadiju koja je pljačkala zemlju, a kada je njima nestalo snage, NATO je poslao izdajnike naprednjake da dovrše ono što je započeto bombardovanjem".
Šešelj je ponovio da se Srpska radikalna stranka "nikad" neće pomiriti sa "izmišljenom nezavisnošću" Kosova i Metohije.
"Kad-tad ćemo osloboditi Kosmet i naša vojska će izaći na granicu sa Albanijom. Jednog dana ćemo osloboditi i Republiku Srpsku Krajinu, sačuvaćemo po svaku cijenu Republiku Srpsku a i Crnu Goru, koju je zapad uz pomoć Mila Đukanovića, oteo Srpstvu, vratićemo u sastav jedinstvene srpske države", kazao je lider radikala.
Potpredsjednik SRS Nemanja Šarović ocijenio je da je "izdajnički režim Aleksandra Vučića" zabranom skupa radikala "želio da zatre svako sjeme otpora novom režimu koji Zapad želi da uspostavi u Srbiji".
"To što je Vlada Srbije angažovala ubicu i monstruma Tonija Blera je sramota kakavu srpski narod nikad nije doživio", ocijenio je Šarović dodavši da slika zgrade Generalštaba, oštećenog tokom NATO bombardovanja, predstavlja sliku cijele Srbije "koja ima milion nezaposlenih i dug od 26 milijardi koji stalno raste".
Učesnici skupa, koji su nakon obraćanja predsjednika SRS krenuli u šetnju centralnim gradskim ulicama, nosili su zastave Srbije, Srpske radikalne stranke, Rusije i samoproglašenih ruskih republika Donjecka i Luganska.
Skup ispred zgrade nekadašnjeg Generalštaba nije obezbjeđivala policija, a saobraćaj u centru grada nije bio zaustavljan.
Napad na Jugoslaviju počeo je 24. marta 1999. godine, nešto prije 20 časova. Napadi su trajali 11 nedelja i u njima je poginulo između 1.200 i 2.500 ljudi. Grupa ekonomista G17 materijalnu štetu je procijenila na 29,6 milijardi dolara, mada po nekim procjenama ona ide čak do 100 milijardi.
B92, foto: Tanjug
