Osnovni ciljevi saradnje su uspostavljanje snažnije mreže procjenjivača rizika, povećanje kvaliteta naučnog procjenjivanja rizika i jačanje stručne osposobljenosti eksperata.
"Sporazumom su predviđeni redovna razmjena informacija od značaja za bezbjednost hrane, naučna i tehnološka saradnja, transfer znanja, podrška procesu akreditacije laboratorija i metoda istraživanja, porška mladim istraživačima iz Crne Gore i drugo“, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.
BfR je nezavisna naučna agencija Njemačke odgovorna za pripremu i podnošenje stručnih izvještaja i mišljenja o bezbjednosti hrane i hrane za životinje, kao i za bezbjednost supstanci i proizvoda. BfR podnosi izvještaje Saveznom Ministarstvu za hranu i poljoprivredu jemačke.
Ministar Ivanović je nakon potpisivanja sporazuma ocijenio da iz dana u dan rastu rizici u oblasti bezbjednosti hrane.
"Zbog toga sporazum koji smo potpisali predstavlja validnu osnovu ne samo za transfer znanja i modernih tehnologija baziranih na iskustvima Njemačke, već će nam pomoći u izgradnji boljeg sistema za procijenu rizika sa kojima ćemo se suočavati u narednom periodu. Pored razmjene informacija, dobili smo mogućnost da naše mlade ljude šaljemo u Njemačku na razne vrste obuke, seminara, treninga programa i stručnog osposobljavanja, pa sve do zajednničkog učešća na projektima koji se odnose na pitanja procjene rizika, i podrške u postupku akreditacije laboratorija i pojedinih laboratorjskih metoda“, kazao je Ivanović.
Ministar je istakao da je profesor Hensel jedan od vodećih autoriteta u ovoj oblasti, ne samo u Njemačkoj, nego i svijetu, te da na bazi ovog sporazuma otvaramo mogućnost saradnje i sa drugim zemljama u kojima je Savezni Institut za procjenu rizika Njemačke bio veoma upsješan.
Hensel je podsjetio da je bezbjednost hrane i hrane za životinje preduslov za trgovinu na EU tržištu, što znači da u Crnoj Gori treba uspostaviti standarde iste kao i u drugim zemljama članicama.
"Postoje dva aspekta bezbjednosti hrane. Prvi je bezbjednost hrane koji se odnosi na javno zdravlje potrošača, a drugi je odluka o izboru prehrambenog proizvoda koja je na potrošačima, odnosno izbjegavanje bilo kakve prevare u kontekstu hrane. Što se tiče zajedničke prakse, prvo treba saznati koje su to opasosti koje nose prehrambeni proizvodi, a druga je procjena“, rekao je Hensel.
Govoreći o konkretnoj podršci njemačkog instituta Crnoj Gori u ovoj oblasti, Hensel je istakao da bi počeli sa analitičkim radom, odnosno analizirali bi bezbjednost hrane i hrane za žitovinje, a potom i na planu procjene rizika.
Hensel vjeruje da će Crna Gora uspješno uspostaviti sistem bezbjednosti hrane prema EU standardima, navodeći da su i neke manje članice Unije to uspjele.
