Društvo

Barjaktarović-Labović: Povećati pažnju o bezbjednosti hrane

Svjetski dan zdravlja obilježava se danas, a ove godine posvećen je bezbjednosti hrane.
Barjaktarović-Labović: Povećati pažnju o bezbjednosti hrane
Kristina Ćetković
Kristina ĆetkovićAutorka
Portal AnalitikaIzvor

Doktorica Snežana Barjaktarović-Labović iz NVO Centar za ekologiju i afirmaciju zdravlja, kazala je da se Svjetski dan zdravlja obilježava pod sloganom Od njive do trpeze – zdravstveno bezbjedna hrana”.

Ona je ukazala da je bezbjednost hrane oblast javnog zdravlja, čiji je cilj zaštita stanovništva od rizika trovanja hranom i hranom izazvanih akutnih ili hroničnih bolesti.

“Nebezbjedna hrana može dovesti do niza zdravstvenih problema: dijareje, virusnih bolesti (prvi ebola slučajevi bili su uzrokovani kontaminiranim mesom), reproduktivnih i razvojnih problema, malignih bolesti”, kazala je Barjaktarović-Labović agenciji MINA.

Ona je navela da su ciljevi ovogodišnje kampanje povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja unapređenje znanja o značaju zdravstvene bezbjednosti hrane za zdravlje ljudi, jačanje kapaciteta javnog zdravlja i prevencije nastanka bolesti koje se prenose hranom i unaprjeđenje multisektorske saradnje i programskih aktivnosti u toj oblasti.

Svjetska zdravstvena organizacija dala je pet ključnih pravila za zdravstveno bezbjednu hranu, od kojih je prvi da obavezno održavanje higijene.

To, pojasnila je Barjaktarović-Labović, podrazumijeva obavezno pranje ruku nakon upotrebe toaleta, kao i prije i više puta tokom pripreme hrane, održavanje čistih radnih površina, pribora i posuđa i zaštititu hrana od insekata, glodara i drugih životinja.

Ona je upozorila da patogeni mikroorganizmi koji se nalaze na rukama, krpama za brisanje, sunđerima, priboru za jelo, daskama za sječenje i drugim radnim površinama lako mogu da se prenesu na hranu, što povećava rizik od pojave bolesti koje se prenose putem hrane.

Jedan od ključnih pravila za zdravstveno bezbednu hranu je i odvajanje svježeg i kuvanog.

Barjaktarović-Labović ukazala je da je neophodno odvojeno pripremati sirovo meso, ribu i morske plodove od drugih namirnica.

“Odvojeno pripremajte sirove od termički obrađenih namirnica. Temeljno perite pribor (noževe, daske) prilikom prelaska sa jedne na drugu vrstu namirnica, a sirove i termičko obrađene namirnice čuvajte u posebnim, dobro zatvorenim posudama”, rekla je ona.

Govoreći o kuvanju hrane, Barjaktarović-Labović rekla je da je to potrebno raditi temeljno, posebno u obradi mesa, živine, jaja, ribe i morskih plodova.

“Pustite da čorba ili supa proključa. Uvjerite se da su sokovi iz termički obrađenog mesa ili živine bistri, a nikako ružičasti. Temeljno podgrejte termički obrađenu hranu”, dodala je ona.

Barjaktarović-Labović podsjetila je da pravilna termička obrada namirnica može da uništi gotovo sve patogene mikroorganizme.

“Brojna istraživanja su dokazala da kuvanje na temperaturi iznad 70 stepeni Celzijusovih uništava bakterije u roku od 30 sekundi, čak i pri visokoj koncentraciji mikroorganizama, čineći hranu bezbjednom za upotrebu. Posebnu pažnju prilikom termičke obrade zahtijevaju mljeveno meso, veliki komadi mesa i živinsko meso”, ukazala je ona.

Barjaktarović-Labović je rekla da je jedan od ključnih pravila za zdravstveno bezbednu hranu i njeno čuvanje na bezbjednim temperaturama.

“Ne ostavljajte kuvanu hranu na sobnoj temperaturi duže od dva sata. Sve sirove i termički obrađene namirnice koje se brzo kvare čuvajte u frižideru (na temperaturi do pet stepeni Celzijusovih). Termički obrađenu hranu do serviranja držite na visokim temperaturama (iznad 60 stepeni Celzijusovih)”, navela je ona.

Prema njegovim riječima, zamrznute namirnice treba otapati na temperaturi frižidera.

“Opasna temperaturna zona je temperatura između pet i 60 stepeni Celzijusovih, jer se u ovom temperaturnom okviru mikroorganizmi jako brzo razmnožavaju. Hlađenje ili zamrzavanje hrane ne ubija mikroorganizme, ali ograničava njihov rast. S druge strane, već na temperaturi od 50 stepeni Celzijusovih, većina mikroorganizama se ne razmnožava”, dodala je ona.

Za bezbjendost hrane potrebno je upotrebljavati higijenski ispravnu vodu i svježe namirnice, koristiti ispravnu vodu za piće ili pripremu hrane.

“Birajte svježe i neoštećene namirnice. Upotrebljavajte dugotrajne namirnice (pasterizovano mleko, dugotrajne mesne prerađevine). Voće i povrće dobro operite pod mlazom vode prije čišćenja ili konzumiranja, i obratite pažnju na rok trajanja namirnica”, rekla je Barjaktarović-Labović.

Izvor: MINA; foto: jatrgovac.com

Portal Analitika