U knjizi on pokazuje kako je došlo do sve veće nejednakosti u raspodjeli bogatstva u svijetu koje se sve više koncentriše u rukama ekonomske elite, kao i što će se s kapitalom događati tokom ovog stoljeća.
Piketi je naglasio kako je u eurozoni potrebno demokratičnija vladavina i odlučivanje o niovu deficita ako u Evropskoj uniji želi da ase nastavi s jednistvenom valutom, eurom.
Napominjući kako je monetarna unija stvorena samo s ciljem izbjegavanja inflacije, Piketi je upozorio i da se ne može imati samo jedna valuta (euro) s isključivim ciljem izbjegavanja inflacije.
- Ako postoji 18 različitih javnih dugova i toliko različitih poreskih sitema u zemljama koje su u međusobnoj konkurenciji, taj sistem ne može nikada da profunkcioniše - kazao je pored ostalog Piketi tokom dvosatnog razgovora.
- Rigidni budžetski kriterijumi, fiskalne odluke i slično - sve su pravila koja demokratiju u Evropi čine nemogućom. Ako unaprijed odlučite da u tom smislu ne možete ništa da učinite, to ne funkcioniše - upozorio je.
On se založio za promjene u evropskoj politici i u makroekonomskoj politici. Piketi smatra da političke vođe u Berlinu, Parizu i Briselu treba da shvate da je krajnja ljevica, poput grčke Sirize ili Podemosa u Španiji, manje opasna od krajnje desnice. Upozorio je i da je stanje u Španiji izrazito loše i da je to rezultat loše politike koju nameću Njemačka i Francuska.
Poređujući eurozonu sa SAD-om, Piketi je rekao da su u posljednjih pet godina SAD i zemlje eurozone imale jednake prosječne stope nezaposlenosti. Ali, nakon pet godina, u 2015. godini, nezaposlenost u SAD-u pada, a u eurozoni raste.
Smatra da bi grčka vlada trebalo da pokaže da se ne bori samo za sebe, već bi "na sto" trebalo da stavi prijedloge reformi funkcionisanja eurozone, i to predstavi ne samo kao svoju stvar, nego i kao pitanje Portugala, Španije, Italije i drugih zemalja.
- Želim da vidim demokratična riješenja za Evropu i u tom smislu grčka vlada treba da iznese prijedloge, a Nijemcima će biti teško da ih zauvijek odbijati. Njemačka bi vjerovatno nerado bila manjina u jednom "parlamentu eurozone" - rekao je Piketi.
Smatra i kako vlade Italije i Francuske nemaju nikakve prijedloge, već se samo žale na Njemce.
Toma Piketi rođen je 1971. godine u Parizu i od 2006. je najmarkantniji naučnik Pariške ekonomske škole. Knjiga "Kapital u 21. vijeku" je njegova dvanaesta knjiga.
T portal piše kako se Piketi prije gostovanja susreo sa premijerom Hrvatske, Zoranom Milanovićem. Takođe navodi da da su publika HNK bila neočekivana kombinacija ljudi, među kojima su bili i visokopozicionirani SDP-ovci poput. Nenada Stazića, i potpredsjednica Vlade Vesna Pusić, mlada ekonomistkinja Vedrana Pribičević sa Zagrebačke škole ekonomije, kao i pojedini profesori s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sindikalista Vilim Ribić, kao i Josip Manolić, te ekonomista Mladen Vedriš, ali i razni ljudi s nezavisne i alternativne scene i bivša publika Subversive Festivala.
Izvor: HRT, T portal
