Drugi blok TE Pljevlja, kako je kazao, spada u red strateških projekata u oblasti energetike, zbog čega Elektroprivreda treba da krene u njegovu realizaciju sa ili bez A2A.
DPS i SDP se ne slažu oko ključnih ekonomskih stvari. Šehović kaže da su razlike između koalicionih partnera prirodne i očekivane i same po sebi ne moraju da budu loše.
"Jer se često usljed postojanja principijelnih razlika oko pojedinih ekonomskih pitanja razgovorom može doći do kvalitetnijih rješenja od onih koja su prvobitno inicirana sa jedne ili druge strane", istakao je Šehović.
Objšanjava kako će se planirane investicije odraziti na standard građana.
"Izgradnja autoputa i realizacija ostalih pripremljenih ili već započetih kapitalnih projekata u oblasti turizma, saobraćaja i energetike, će uticati na povećanje agregatne tražnje, a samim tim i na podsticanje privrednog rasta u narednom periodu. To će se u konačnom pozitivno odraziti i na standard građana, odnosno na ostale makroekonomske pokazatelje", objasnio je Šehović.
Crna Gora, naglašava on, u funkciji obezbjeđivanja viših stopa rasta u dugom roku mora mijenjati dosadašnji model rasta zasnovan dominantno na turizmu, stranim investicijama i prodaji nacionalnih resursa.
"Na dugi rok nije održivo pokretati privredni rast najvećim dijelom akumulacijom kapitala, manjim dijelom doprinosom rada, uz minimalan doprinos od strane produktivnosti, što je kod nas slučaj. Novi model rasta crnogorske ekonomije, kojem moramo težiti, bi se trebao zasnivati na izgradnji nacionalnog inovacionog sistema, u čijim osnovama mora biti Univerzitet i istraživački centri, poslovni inkubatori, tehnološki parkovi, klasteri, ICT, odnosno obrazovni sistem. Riječju, u središtu novog modela rasta mora biti kvalitetan kadar, u koji se mora ulagati mnogo više nego do sada, budući da investicijama u znanje jedino možemo obezbijediti visoke stope rasta u dugom roku, jer u tom slučaju granična stopa prinosa raste, a upravo u tom segmentu duže vrijeme zaostajemo za razvijenim svijetom", istakao je Šehović.
Prema njegovim riječima, spoljnotrgovinski deficit od oko milijardu eura je pokazatelj niske konkurentnosti naše ekonomije, visoke uvozne zavisnosti i nepovoljne izvozne strukture, odnosno upozoravajući indikator da konstantno trošimo više nego što proizvodimo.
"Bez obzira što suficiti na računima usluga, dohodaka i tekućih transfera ublažavaju problem deficita, njegovo konstantno visoko učešće u BDP-u je rizik koji poboljšanjem naše konkurentnosti u srednjem i dugom roku moramo smanjivati. Iskorak u naplati javnih prihoda u odnosu na prethodne godine, do kojeg je došlo dominantno zahvaljujući naporima Ministarstva finansija i Poreske uprave, posljedica je ne samo fiskalne konsolidacije, nego i rezultata u suočavanju sa problemom sive ekonomije, koja je i pored toga i dalje na neprimjereno visokom nivou i predstavlja veliko ograničenje za fiskalnu stabilnost", ističe Šehović.
Kako je naglasio, rizici koji opterećuju naš privredni sistem se već neko vrijeme ne mijenjaju.
"Najizraženiji se odnosi na nedovoljnu diverzifikovanost naše ekonomije, koja se dominantno do sada oslanjala na turizam i priliv stranih investicija, što je čini ranjivom na fluktuacije i eksterne šokove sa kojima se kao mali otvoreni sistem redovno suočavamo. Drugi je vezan za nedovoljnu iskorišćenost raspoloživih resursa i razvojnih potencijala u manje razvijenom sjevernom dijelu države, što sa jedne strane smanjuje ukupnu efikasnost, a sa druge ima za posljedicu značajne razlike u stepenu razvijenosti unutar male Crne Gore i negativna demografska kretanja koje usljed toga nastaju. Dominantan rizik u potkriznom periodu je izražena nelikvidnost realnog sektora, sa kojom još teško izlazimo na kraj", zaključio je Šehović.
Izvor: Pobjeda
