Prema istraživanjima 93 odsto članova Akademije nauka Sjedinjenih Država izjašnjava se ateistima, dok ih je u cjelokupnoj američkoj populaciji 15 odsto. Međutim, i među naučnicima ima razlika pa je najviše ateista među biolozima i fizičarima, a najviše vjernika među matematičarima. Nedavno istraživanje uspostavilo je vezu između ateizma i društvene jednakosti.
Što je u zemlji veća društvena jednakost (Francuska, Švedska) to je u njoj više ateista, pokazao je Eurobarometar 2005. Jednakost se mjeri upoređivanjem 10 odsto najbogatijih i 10 odsto najsiromašnijih i što je ta razlika manja to je jednakost veća. Društvena jednakost nema veze s opštim ekonomskim podacima jer su Sjedinjene Države vrlo bogate, ali je društvena nejednakost vrlo velika. Američko stanovništvo vrlo je religiozno, mnogo više nego kanadsko koje je takođe bogato društvo, ali s manjim razlikama u bogatstvu.
Nadalje, u zemljama koje su u doba komunizma bile ateističke poput bivšeg Sovjetskog Saveza i Kine, religioznost ponovno jača otkako je nestao državni ateizam i državna jednakost. U Rusiji je danas 13 odsto ateista, a u Kini je te podatke teško izmjeriti jer je u njoj budizam koji se pak smatra ateističkom religijom. Svako može slobodno tumačiti te podatke, piše profesor Raoult.
Napominje kako se neki slažu s tvrdnjom Karla Marxa da je religija "opijum za narod" i ovisi o uticaju moćnih kojima je u interesu podsticati religioznost u narodu. Drugi pak objašnjavaju da društvena nejednakost podstiče religioznost jer u najsiromašnijima budi želju za boljim svijetom, a u bogatih osjećaj da su svoj status stekli Božjim blagoslovom. U svakom slučaju na svjetskoj ljestvici čini se da je nejednakost, koju je ponovno aktualizovao Thomas Piketty, autor knjige "Kapital u 21. vijeku" povezana s vjerovanjem u jednog ili više bogova. Izvjesno je, piše Raoult, da su ateističke ratove objavile najbogatije zemlje, a ratovi siromašnih često su vjerski ratovi.
Izvor i foto: index.hr
