Pobjeda: Postoji li opasnost od terorizma na Balkanu

Početkom ove sedmice Nerdin Ibrić (24) izveo je terori­stički napad u Bosni i Herce­govini. Upao je u policijsku stanicu u Zvorniku uzvikuju­ći „Alah je veliki", potom je ubio policajca i dvojicu ranio. Taj događaj je uzbunio region i pokrenuo pitanje o bezbjednosnoj situaciji.

Analitičari smatraju da je dio radikalnog islamizma ušao na ove prostore tokom ratova devedesetih, ali je posljednjih par godina sa novonastalim odnosima na Bliskom Istoku postalo očigledno da će ta ,,infekcija ekstremizma da za­hvati i naš teren". Vojni analitičar iz Zagreba Igor Tabak ocjenjuje da je to pitanje nasilne ideologije koja je uspjela indokrinirati mlade ljude, ali nije potpuno jasno -koji joj je konačni cilj. - U Siriji i Iraku se jasno kaže da je cilj kalifat, islamski oblik vlasti koji predstavlja politič­ko jedinstvo i vodstvo islam­skog svijeta; Tamo objavljene karte pokazuju i ove prostore u tim kalifatima. Da li je ovaj događaj u BiH pitanje osvete, širih ideja, ili može biti u pita­nju mladi čovjek kojem je ne­što puklo u glavi? On do sada nije bio zabilježen kao rizična osoba, koristio je legalno oružje. Dakle, sve to ukazuje da ipak ima mogućnosti da se radi o usamljeniku koji je od­lučio da se obračuna sa svije­tom - smatra Tabak i dodaje da bi se puno saznalo njego­vim ispitivanjem, ali je poči­nilac ubijen na licu mjesta.

Dan poslije napada uhapšena su dva saučesnika Ibrića. Za jednog se ispostavilo da je ra­nije ratovao u Siriji. Vojni analitičar iz Beograda Aleksandar Radić kaže daje sada potvrđeno da su povrat­nici iz Sirije potencijalni fak­tori rizika kada je riječ o bezbjednosnim procjenama. Poslije terorističkog čina u Zvorniku, prva konkretna mjera policije Republike Srp­ske je bilo privođenje čovjeka za kojeg se pokazalo da je po­vratnik iz Sirije - ističe Radić i napominje daje ovo zajednič­ki problem regiona. Igor Tabak ocjenjuje daje naj­veći problem kad se te osobe vrate sa ratišta. To su problemi kojih se bezbjednosni sektori svih ovih država najviše boje. U našim krajevima ima puno ilegalnog naoružanja i vojne tehnike koja se može dobiti za sitan novac. Samim tim, to radikalno diže potencijalni učinak takvih ljudi i dodaje na opa­snosti cijele situacije - kaže  Tabak.

Da bi pokušali da suzbiju ovaj problem, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Srbija, Make­donija i Kosovo su usvojili za­kone po kojima se učešće nji­hovih državljana na stranim ratištima, ali i obučavanje i finansiranje takvih poduhvata tretira kao krivično djelo za koje slijedi kazna zatvora. Analitičari smatraju da Zakon nije dovoljan u borbi protiv terorista, već napominju da je potreban sveobuhvatan rad obavještajnih službi i saradnja policija regiona.

- S jedne strane, to je pitanje jačanja obavještajne saradnje, policija u pojedinim država­ma regiona, kako bi se suzbile oštrice tih grupa, koje su ne­posredno opasne za okolinu. S druge strane, čekamo da lo­kalne i vjerske zajednice kre­nu da se bave tim pitanjem -kaže Tabak. On smatra da bi na jednu ovakvu ideološku struju koja ima vjerski ele­ment trebalo da utiču organi­zacije iste vjere.

Osim toga, Radić dodaje da je potrebna saradnja i sa stra­nim službama koje „mnogo lakše mogu da pribave podat­ke o licima i događajima koje bi mogle da imaju uticaj na bezbjednost Balkana".- To je važno zbog snage nji­hovih bezbjednosnih resursa, jer rie mogu bezbjednosne službe sa Balkana, naročito manjih zemalja, kao što je Cr­na Gora da imaju svoje resur­se na Bliskom Istoku. Poten­cijalni problem mogu da stvore naši ljudi koji su otišli u zapadno-evropske zemlje i zato je potrebno da znate šta mogu da vam kažu Austrijan­ci, Njemci, Francuzi, Britanci. U tim zemljama živi mnogo ljudi iz BiH, Srbije, Makedo­nije - napominje Radić.

Ipak, analitičari napominju to nije lak posao za bezbjedno­sne službe, jer te ljude treba identifikovati i pratiti. Sada kada su stavljeni van za­kona, naravno da se trude da sakriju identitet i uopšte nije lako otkriti ko su ti ljudi. Treba postići visok nivo saradnje i to tretirati kao poseban zajed­nički bezbjednosni problem, čak formirati saradnju na re­gionalnom nivou zbog centralizacije i prikupljanja infor­macija koje bi vam mogle dati velike službe sa zapada, kao i zbog mogućnosti poređenja informacija - ocjenjuje Radić. Na Zapadu su, kaže Radić, te­roristički napadi usmjereni prema civilima, što je u skladu sa definicijom terorizma koji sije strah među ljudima. Na Balkanu kada se preduzme akcija protiv policije to je već jasan signal da postoji po­litički scenario za to. Kod nas postoje neugodna sjećanja na prošlost, gdje su svi sukobi na Balkanu počeli napadima na policajce. Problem je u tome što to može da se nastavi i pre­raste u konflikt širih razmjera u kojem bi se iskristalisale po­litičke snage koje to podrža­vaju. Tu je problem koji bi­smo mogli da povučemo preko linije od sjeverne Ma­kedonije, Kosova, preko Raške oblasti do BiH - objašnjava Radić, komentarišući to što su u aprilu mete napada bile policijske stanice u Makedo­niji i BiH, koje su, kako ocje­njuje i najugroženije zemlje u regionu po pitanju bezbjednosti.

Tabak je saglasan da su be­zbjednosni problemi izraže­niji u BiH, nego u ostatku re­giona, navodeći kao razlog većinsko muslimansko sta­novništvo. On dodaje da se vrlo često stiče utisak da se nešto konkretno radi tek na­kon terorističkog napada. Da bi država bila uspješna treba svaki put spriječiti svaki napad, a da bi teroristi bili uspješni, treba im samo jed­nom da prođu. Dakle, to jako mijenja cijelu igru. Oni koji sprečavaju terorističke napa­de treba da imaju sreću - po­ručuje Tabak.

Analitičar Igor Tabak smatra da je problem „slobodnih medija" to što na internetu posljednjih mjeseci gledamo snimke i fotografije brutalnih egzekuci­ja koje sprovodi Islamska država. Organizacije koje takve slike puštaju u medijski prostor - to rade namjerno. Zadnjih godina smo mogli vidjeti da se radi o skupinama koje su izuzetno vješte u širenju svoje propagande i u motivacijskom djelovanju kako na socijalnim mrežama tako i kroz klasič­ne medije u kojima se daju upečatljivi i radikalni prizori. Vrlo često poručuju da je to odgovor na neku drugu nepravdu i nasilje. Brutalne metode koriste kao alat i time jačaju svoju tvrdnju dn su država i da Imaju nekakav sistem pravde, koliko god oštra bila, to je obračunavanje sa neprijateljima. Ta ratna situacija im Ide na ruku - objaš­njava Tabak.

Analitičari ocjenjuju daje ideologija glavni motiv mladih ljudi za odlazak na inostrana ratišta, a ne novac. Veliku ulogu igraju i nezadovoljstvo i problemi u matičnoj zemlji. Prije svega ideologija, nezadovoljstvo načinom na koji su integrisani u zemljama u kojima žive, kao i jednostrano gledanje stanja na Bliskom Istoku. Mi smo vidjeli puno ljudi koji su otišli iz Zapadne Evrope, pa su se onda nakon nekog vremena našli iznenađeni i vidjeli da nema nutele -kaže Tabak.

Radić dodaje da kod mladih ljudi postoji višak adrenalina koji se lako koristi i usmjerava na radi­kalne poteze. Treba imati u vidu da sazrijeva jedna nova generacija, koja ne pamti rat i koja ima drugačija iskustva. Izrasta generacija koja ima razloge da bude frustrirana. Mnogo loših stvari se dešava oko njih i naravno da je to plod­no tle za manipulaciju. Mi živimo u zemljama koje su siromašnije i postaju još siro­mašnije u odnosu na razvije­ne zemlje - objašnjava Radić.

Pobjeda