Politika

ĐUKANOVIĆ: Nijesmo izabrali NATO da bismo bili protiv Rusije

Prioritet broj jedan crnogorske državne politike je sticanje poziva za članstvo u NATO. Vlada nije izabrala NATO da bi bila protiv Rusije, ili protiv bilo koga, već zbog toga što dijelimo vrijednosti Alijanse. To je naša ideja vodilja, saopštio je premijer Milo Đukanović u Berlinu.
ĐUKANOVIĆ: Nijesmo izabrali NATO da bismo bili protiv Rusije
Portal AnalitikaIzvor

Premijer je tokom izlaganje u Njemačkom društvu za spoljnu politiku na temu: „Evropski pogled sa Zapadnog Balkana – iskustvo Crne Gore“, kazao da Vlada do kraja ove godine očekuje poziv za NATO.

„Mislimo da je naš optimizam realan, i da ćemo u okviru intenziviranog i fokusiranog dijaloga, koji je zaključkom Samita u Velsu opredijeljen za Crnu Goru, uz mogućnost da se odluka o pozivu donese na ministarskom nivou, ispuniti preostale obaveze. I da će poziv uslijediti u decembru. Već naredne nedjelje očekujemo pozitivne tonove i poruke ohrabrenja sa Ministarskog sastanka NATO u Antaliji“, precizirao je Đukanović.

Članstvo Crne Gore nije samo važno za nas, za našu bezbjednost, i sigurniju evropsku budućnost, već i za kako kaže Đukanović, Balkan i cijeli Mediteran.

„Takođe, i za stabilnost u Evropi, i u evroatlantskoj zajednici. To će biti snažna poruka ohrabrenja za sve zemlje aspirante. Mi posebno očekujemo da će to biti podsticaj za još odlučnije sprovođenje reformi na putu približavanja EU. Poziv Crnoj Gori je dobitna kombinacija za sve“, naveo je Đukanović.

On kaže da u Vladi znaju da je odluka o članstvu u NATO uvijek i politička.  „Respektujemo promijenjeni globalni kontekst, i novu situaciju u Evropi izazvanu ukrajinskom krizom. Sasvim je logično da se u tom kontekstu gleda i na ulogu Rusije, na njeno prisustvo na Balkanu, odnos s pojedinim zemljama. Mi imamo dugu tradiciju dobrih odnosa s Rusijom. Međutim, to nas ne ograničava da sami biramo put u budućnost. I da donosimo odluke u skladu sa svojim nacionalnim i državnim interesima“, ističe Đukanović.

Siguran je da je da za krizu u Ukrajini nema drugog rješenja, osim političkog.

„Zato smo bez dvoumljenja podržali stavove EU u odnosu na ukrajinsku krizu i priključili se svim odlukama koje su rezultat zajedničke evropske spoljne i bezbjednosne politike. To za nas nijesu bile lake odluke. Ali mi imamo i poštujemo principe. Poštujemo svoje, i vodimo računa o širim interesima. Nijesmo mi izabrali NATO da bismo bili protiv Rusije, ili protiv bilo koga. Niti opet da nas neko brani od Rusije, ili od bilo koje druge zemlje. Mi jednostavno dijelimo vrijednosti Alijanse, to je naša ideja vodilja“, naveo je premijer.

On kaže da je Crna Gora kao pouzdan susjed i partner zavrijedila poštovanje regiona, podsjeća da smo prije nepune tri godine otvorili pregovore za članstvo u EU, a već pregovaramo o 18 poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena.

„Pritom treba imati u vidu da je novi pristup u politici proširenja počeo s Crnom Gorom, fokusom na poglavlja 23. i 24. koja se tiču vladavine prava. Već narednog mjeseca očekujemo otvaranje novih poglavlja. Vodimo računa o dobrom tempu procesa ali svakako da je njegov kvalitet u prvom planu“, kazao je premijer.

Kaže da sveobuhvatne reforme i ekonomski i demokratski razvoj u cilju prevladavanja istorijskog zaostajanja za evropskim kvalitetom života je prije svega potreba crnogorskog društva i važan dio strateških razvojnih planova naše države.

„Zato ni vladavina prava nije samo preduslov našeg napretka u evropskoj i evroatlantskoj integraciji, i članstva u EU i NATO, već nasušna potreba crnogorskog društva, ključ za izgradnju efikasnih institucija, u interesu veće pravne sigurnosti i bezbjednosti naših gradjana i lakše odluke investitora i preduzetnika da svoj bizis zasnuju u našoj državi“, naveo je Đukanović.

Kaže da su u Vladi svjesni da su integracije proces koji će trajati i da članstvo u EU zavisi prije svega od našeg učinka.

„Zato afirmišemo i oslanjamo se na princip regate, i pojedinačno ocjenjivanje svih zemalja aspiranata. Za našu mladu državu, koja usvaja savremene evropske standarde, krucijalan je sam proces pristupanja, jer on podrazumijeva zadatke koji su jedini put prevladavanja zaostajanja u razvoju. Članstvo će doći samo po sebi“, naveo je Đukanović.

On kaže da Balkan nikada u svojoj istoriji nije bio integrisaniji u Evropu nego danas, niti bolje i stabilnije mjesto za život, i za biznis.

„Hrvatska se pridružila Sloveniji u EU i NATO. Albanija je takođe članica NATO, a postala je i zemlja kandidat za EU. Srbija je na početku pregovaračkog procesa. Nakon dijaloga Beograda i Prištine očekuje se dalji progres i Srbije i Kosova. BiH je nakon posljednjih izbora u šansi da uhvati priključak s integracijama. Nikada u prošlosti naše zemlje nijesu imale iste strateške ciljeve. Danas ih imaju. Evropska budućnost kao strateška orjentacija cijelog regiona snažna je nit koja nas objedinjuje“, kazao je Đukanović.

Tačno je, kaže, da postoji novi evropski pogled sa Balkana. Mislim da sam to jasno prezentovao kroz priču o Crnoj Gori.

„I kroz primjere o napretku naših susjeda. Međutim, moje dugo bavljenje politikom u vremenu punom izazova na Balkanu, daje mi pravo i na oprez. Ukoliko naš region bude prikraćen za dodatnu pažnju i podršku EU, vrlo lako može skliznuti sa evropskog puta. Posebno potenciram krucijalni značaj podrške Njemačke. Prošlogodišnja inicijativa kancelarke Angele Merkel i Balkanska konferencija održana u Berlinu u avgustu, otvara za nas novu nadu. Mi smo na tom skupu posebno apostrofirali značaj infrastrukturnog povezivanja balkanskih država, i izlazak na evropske koridore, uz ocjenu da je i deficit u vladavini prava u dobroj mjeri i posljedica vjekovne ekonomske zaostalosti, i zatvorenosti u nacionalne granice, a ne balkanska specifičnost. Naravno, to nije i ne može biti opravdanje za te pojave od kojih nije imuna nijedna zemlja. Ali to jeste fakat“, ističe predsjednik Vlade.

On vjeruje da će period do sljedećeg Samita u Beču biti dobro iskorišćen u pravcu preduzimanja prvih operativnih koraka na pripremi odgovarajućih studija koje će biti pretpostavka da u bliskoj budućnosti krenemo u realizaciju zajedničkih projekata.

„Ako makar dio toga napravimo o čemu smo postigli konsenzus nedavno u Briselu, ja vjerujem da se za 15 godina neće prepoznati ni Zapadni Balkan, ni Crna Gora u njemu. Vjerujem da je to najbolji put da s Balkana počnu da duvaju jači evropski vjetrovi, koje sam pomenuo na početku. Iskreno vjerujem u našu zajedničku evropsku budućnost. Bez toga ne može biti ni uspjesne ni globalno prestižne Evrope“, zaključio je Đukanović.

(RTCG)

Portal Analitika