Naime, šeik Ujedinjenih Arapskih Emirata i predsjednici Rusije i Kine odobrili su Srbiji zajmove od preko 1,6 milijardi eura. Šeik Bin Zajed, tj. UAE mogao bi da postane pojedinačno apsolutno najveći povjerilac Srbije, ako srpski premijer Aleksandar Vučić posluša savjet MMF-a i ponovo zatraži zajam od njega.
Ako bi Vučić uspio da odobrovolji šeika da ponovo izađe u susret Srbiji, jedan od najpovoljnijih kredita sa kamatnom stopom od svega dva odsto iskoristio bi se za vraćanje daleko skupljih pozajmica. U tom aranžmanu bi, procjenjuje se, Srbiji ostalo viška 75 miliona eura, što bi joj MMF, kako saznaje “Blic”, priznao kao budžetski prihod. Ekonomista Ljubomir Madžar smatra da bi takav potez bio idealan.
- Pozajmiti jeftino i vratiti skupe dugove, to bi bilo dobro ako je to uopšte moguće. Pozajmica koju smo uzeli od Arapa imala je kamatu na nivou vrlo povoljnih uslova koje daje Svjetska banka. A to su najslađi krediti - objašnjava sagovornik Blica.
Vladimiru Putinu, koji je dao zeleno svijetlo da se Srbiji odobri kredit od 800 miliona dolara, Srbija mu sada duguje tek polovinu tog iznosa, jer je samo toliko novca zasad povukla.
Dužnički odnos Srbija ima i sa Kinom, koja je kreditima u vrijednosti od više od 300 miliona eura finansirala nekoliko investicionih projekata. Ako se izuzme stari dug prema Londonskom i Pariskom klubu, koji datira još iz doba SFRJ, Srbija se najviše zadužila kod Svjetske banke, čak dvije milijarde eura. I te pozajmice su je najmanje koštale.
- Mi nemamo mnogo izbora jer iz tekućih priliva ne možemo da pokrijemo tekuće izdatke. Mi smo dugo i često na račun javnih investicija uspijevali da obezbijedimo sredstva za tekuće potrebe, za preživljavanje, a to je najgora opcija - kaže Ljubomir Madžar.
Nagli rast srpskog duga počeo je 2008. i od tada raste. Poslejdnji podaci Uprave za javni dug pokazuju da je Srbija zadužena 24,2 milijarde eura.
Izvor: blic.rs
