Ona objašnjava da iako građani Crne Gore još uvijek nemaju puno povjerenje u plaćanje elektronskim putem, procenat onih koji posluju preko interneta svakodnevno raste.
Prema njenim riječima, crnogorska regulativa za poglavlje 10, Informatičko društvo i mediji, u velikoj je mjeri usklađena s pravnom tekovinom Evropske unije.
"Na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, 31. marta 2014, otvorili smo pregovaračko poglavlje. Ocijenjeno je da je Crna Gora prihvatila pravnu regulativu Evropske unije za poglavlje 10 i da je spremna da je implementira do dana pristupanja. Takođe je ocijenjeno da je Crna Gora dostigla dobar nivo usaglašavanja s pravnom tekovinom Evropske unije za oblast elektronskih komunikacija, usluga informatičkog društva i audiovizelne politike", rekla je Mišković.
Ona je istakla da je Crna Gora na vrijeme prepoznala značaj preduzimanja konkretnih akcija na polju zakonodavstva, kroz uvođenje novog i modernijeg pravnog okvira za razvoj informatičkog društva i među prvima u regionu usvojila zakonska rješenja iz ove oblasti.
"Ministarstvo za informaciono i društvo i telekomunikacije u proteklom periodu je aktivno participiralo u dijelu koji se odnosi na zakonsku regulativu, pripremivši, pored ostalog, set zakona iz oblasti usluga informatičkog društva, za koje je Evropska komisija ocijenila da su usklađeni s evropskim standardima.Shodno zaključcima Evropske komisije, a u cilju potpunog usaglašavanja s pravnom tekovinom Evropske unije, resorne institucije će pristupiti izmjenama i dopunama zakonskih rješenja za oblast elektronskoh komunikacija i elektronskih medija. Rok koji je Crna Gora definisala za ispunjenje ovih aktivnosti je 2016. godina", dodala je Mišković.
Aktivnostima koje preduzima na polju razvoja informatičkog društva, naglašava ona, Crna Gora je već prepoznata kao jedna od vodećih u regionu, ali i šire, kao zemlja koja koristi i koja će još intenzivnije koristiti prednosti modernih tehnologija. U okviru globalnog podizanja informatičke kulture, ističe, posebna pažnja se već neko vrijeme posvećuje osnovnim i srednjim školama, gdje su nastavni programi proteklih godina korigovani u smislu povećanja informatičkog obrazovnog nivoa.
"Intenzivno se radi na stručnom usavršavanju kako učenika, tako i studenata, pa shodno tome da univerzitetsko obrazovanje mora, u što značajnijem stepenu, koristiti mogućnosti informaciono-komunikacionih tehnologija, na fakultetima u Crnoj Gori već nekoliko godina djeluju specijalističke studije iz ove oblasti. Saglasno ciljevima u okviru Digitalne agende za Evropu, koje smo obuhvatili Strategijom razvoja informatičkog društva Crne Gore, digitalna pismenost se nametnula kao jedan od ključnih faktora. Glavni cilj ovog dokumenta je planiranje aktivnosti kojima će se maksimalno iskoristiti društveni i ekonomski potencijal informaciono-komunikacionih tehnologija, naročito interneta kao značajnog sredstva privredne i društvene djelatnosti. Ovdje treba istaći da mlada populacija u Crnoj Gori koristi internet na nivou prosjeka Evropske unije, što je naša pokretačka snaga i temelj za dalji razvoj informatičkog društva.U skladu sa Strategijom, a u cilju podizanja nivoa digitalne pismenosti zaposlenih u državnoj upravi, prosvjeti i sudstvu, Ministarstvo za informaciono društvo i telekomuni -kacije i Ministarstvo prosvjete, u saradnji s drugim institucijama, realizovali su projekat ,,ECDL za digitalnu Crnu Goru“. Riječ je o jedinstvenom standardu posjedovanja informatičkih vještina, priznatom na nivou Evropske unije, kao i u cijelom svijetu, za koji je sertifikat dobilo ukupno 3500 zaposlenih", kazala je Mišković.
