Nikolovski je za nedeljnik "Slobodna štampa" rekao da, s obzirom na osjetljivost teme, ne želi da spekuliše o tome ko je plaćenike angažovao, ali da smatra da su organizatori incidenta izgubili kontrolu.
- Situacija je mnogo složena i sa mnogim nepoznanicama. Tako nešto se mjesecima najavljivalo. U medijima se našla vijest i o plaćenicima, da je za njih dato dva miliona eura… Nekako se mnogo brzo zaboravilo Gošince, a tamo je u karauli bilo više od 100 automatskih pušaka, puškomitraljeza i drugog oružja sa četvoricom policajaca. Gdje je to oružje? - rekao je Nikolovski.
Nikolovski je rekao da ostaje pri svojoj izjavi da se policija u Kumanovu sukobila s plaćenicima, i to iskusnim, koji imaju ratna iskustva, ne samo iz regiona već i s Bliskog istoka.
- Prvi ljudi ove grupe su profesionalci koji su podjelili ogromne pare a drugi su regrutovani i uzeli su po nekoliko hiljada eura. Ipak, ako se radi o čistom terorizmu uvijek treba da se znaju koji su motivi, ciljevi i zadaci terorista. Mi to nismo čuli već samo zvanične izjave predsjednika i premijera da je motiv (terorista) bio destabilizacija - rekao je Nikolovski.
Nikolovski se zapitao: "Ko je to u regionu ili šire ko želi destabilizaciju Makedonije?", navodeći da su susjedne ili članice NATO-a i bliski saradnici NATO-a ili se, kao što je slučaj sa Srbijom, brzo kreću ka EU.
- Mi se nalazimo u takvom bezbjednosnom vakuumu i sada pričamo o tome da neko hoće da destabilizuje Makedoniju. Ako ima takvih, treba jasno i glasno da se imenuju. Ja ne vjerujem da postoji političar u regionu koji će reći da podržava ono što se desilo u Kumanovu - rekao je Nikolovski.
Nikolovski je rekao da je teorijski moguće da u Makedoniji postoje ekstremne terorističke grupe povezane sa ID, ali da grupa s kojom se policija sukobila u Kumanovu nije imala takve karakteristike.
- U (sukobima) 2001. godine, sa vojne tačke gledišta, takoreći niko nije nastradao u direktnom konfliktu, već od podmetnutih mina ili sličnih opasnosti. U direktnom sukobu bilo je malo žrtava. U sukobima u Kumanovu, ne želim da vjerujem, ni da pomislim, ali ipak čini se da je policija bila provaljena - kazao je Nikolovski.
Nikolovski je rekao da je zabrinjavajuće to što tokom sukoba u Kumanovu nigdje nije bilo premijera, niti komandanta vojnih snaga, ministarke unutrašnjih poslova, kao ni direktora Centra za upravljanje u kriznim situacijama.
- Ministarka (MUP Gordana Jankulovska) se pojavila čak u 22.30 sati. Nedopustivo je da toliko vrijeme ćuti a u drugim prilikama je izlazila pred kamere i za jedan (nađeni) kilogram heroina - rekao je Nikolovski, koji je i aktuelni predsjednik Partije ujedinjenih građana i penzionera Makedonije.
Na pitanje novinara kako smatra da je moguće da tolika naoružana grupa uđe u Makedoniju iz susjedne zemlje, kako je zvanično rečeno iz makedonskog MUP-a, Nikolovski je rekao da smatra da "u današnjim uslovima i sa ovakvom tehnikom (u obezbjeđivanju granice) nije moguće da tolika grupa uđe u Makedoniju i da se za to ne sazna".
Prema Nikolovskom, u Makedoniji je danas potpuno drugačiji politički i društveni ambijent od onoga 2001. godine, kada je izbio međuetnički sukob Makedonaca i Albanaca koji je završen potpisivanjem Ohridskog okvirnog sporazuma, zbog čega smatra da u ovim uslovima neće doći do međuetničkih konflikata.
- Očekujem mnogo ozbiljnije uključivanje međunarodnog faktora i posjete iz EU i SAD. Verujem da će međunarodna zajednica preduzeti sve da se urazume vlast i opozicija… Potenciram da ne smije nijedna fotelja da bude skuplja od budućnosti Makedonije. U ovoj zemlji mora već jednom da ima političke i moralne odgovornosti - kazao je Nikolovski.
Prema zvaničnim informacijama makedonskog MUP-a, policija se u Kumanovu 9. i 10. maja sukobila s dobro naoružanom terorističkom grupom i u tom sukobu i uličnim borbama koje su trajale više od 30 sati ubijeno je osam policajaca i 14 pripadnika terorističke grupe, dok je 37 policajaca ranjeno.
U granatiranju i bombaškim napadima oštećen je veliki broj privatnih kuća u kumanovskom "Divljem naselju", gdje pretežno živi albansko stanovništvo, dok je najmanje četiri objekta zapaljeno, među njima i osnovna škola "Vuk Karadžić".
Makedonski MUP nije iznio podatke o tome da li je u sukobu bilo i civilnih žrtava, a 30 članova oružane grupe je uhapšeno, nakon što su se predali policiji i protiv njih je pokrenut krivični postupak zbog terorizma i ugrožavanja ustavnog poretka.
Beta
