Društvo

GA: Nezavisnost sudske od izvršne vlasti ključni izazov u narednom periodu

Crna Gora je u predhodnom periodu napravila napredak u sudstvu, posebno u dijelu efikasnosti i transparentnosti rada. Stepen riješenosti predmeta se takođe povećao, a dužina postupaka se smanjuje sa tendencijom daljeg pada. Ove pozitivne stvari konstatovane su, ne samo sa domaćih, već i inostranih adresa. Međutim, pohvale ne smiju da uljuljkaju najodgovornije u pravosuđu, već da u kontinuitetu rade na reformi svim oblastima rada, jer još uvijek ima puno izazova, stoji u saopštenju Građanske alijanse (GA).
GA: Nezavisnost sudske od izvršne vlasti ključni izazov u narednom periodu
Kristina Ćetković
Kristina ĆetkovićAutorka
Portal AnalitikaIzvor

"Ovdje prvenstveno mislimo da još uvijek postoje brojni problemi i nerazumijevanje prakse i standarda Evropskog suda za ljudska prava, a jedan od ključnih problema u narednom periodu biće ostvarivanje pune nezavisnosti od izvršne vlasti", kazao je Zoran Vujičić iz GA.

Kao prvi primjer koji ukazuje na ozbiljnost ovog problemam Vujičić navodi odlučivanje po tužbama zaposlenih u Glavnom gradu.

Naime, zaposleni u Glavnom gradu (njih preko stotinu) podnijeli su tužbu protiv Glavnog grada kao poslodavca koji je isplaćivao zarade suprotno Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, na način da im je umanjio koeficijent kako bi zarade bile manje.

"Usvajanjem izmjena Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaradama državnih službenika i namještenika povećava se koeficijent za platne razrede, ali Glavni grad, najvećem broju radnika, nije donio rješenje o visini koeficijenta za isplatu zarada po novom Zakonu već je nastavio da vrši isplatu zarada po definisanim koeficijentima u starom Zakonu. Indikativno u ovom slučaju je to što je nekoliko radnika uspjelo pred sudom da dobije razliku za umanjene plate onda je Vrhovni sud donio načelni pravni stav kojim zaustavlja dotadašnju praksu", istakao je Vujičić.

Napominje da Vrhovni sud u Načelnom pravnom stavu kaže da zaposleni kojima je koeficijent za zaradu određen rješenjem o postavljenju nema pravo na razliku zarade koja bi mu pripala za to radno mjesto po koeficijentu određenom Zakonom o zaradama državnih službenika i namještenika, ako predhodno nije kod nadležnog organa pobijao rješenja o postavljenju u dijelu kojim je određena zarada.

"Glavni grad, najvećem broju zaposlenih nije nikada ni donio rješenje o visini koeficijenta za isplatu zarada pa isti nijesu ni mogli pobijati rješenje kod nadležnog organa. Sva sudska praksa je ranije govorila da nije uslov da se zaposleni obraća bilo kakvim zahtjevom poslodavcu za pravo koje mu po Zakonu pripada", kazao je Vujičić.

Kao drugi primjer Vujičić navodi slučaj bivših radnika "Radoja Dakića" koji već dugi niz godina ne uspijevaju da naplate zaostale zarade.

"Razlog za to je višegodišnje neizvršavanje pravosnažne sudske presude prema kojima bivša fabrika mašina na ime neizmirenih zarada radnicima duguje 27 miliona eura. Zato su odlučili da se obrate tužbom protiv države Crne Gore Evropskom sudu za ljudska prava u Stazburu, "zbog višegodišnjeg neizvršavanja pravosnažne sudske presude", naglasio je Vujičić.

Takođe, Vujičić navodi primjer pripadnika MUP-a koji su tužili državu zbog neisplaćivanja dnevnica za službena putovanja u inostranstvo.

"U ovom predmetu Osnovni sud je dosudio a Viši sud potvrdio u pojedinačnom predmetu isplatu dnevnice pojedincu da bi nakon toga i više drugih pripadnika MUP-a tužilo državu, međutim sud je takve zahtjeve odbacio kao neosnovane. Ovo se dešava u trenutku kada postaje jasno da će na taj način finansijski efekat po državu biti negativan bez obzira da li se na taj način krši zakon", kazao je on.

Prema njegovim riječima, jedan od najsvježijih primjera je kada je Vrhovni sud po reviziji zatražio od žrtava NATO intervencije iz 1999. godine da vrati pravosnažno dodijeljenih 69.000 eura.

"Ovaj novac je isplaćen nakon što je Osnovni sud u Podgorici presudio da država Crna Gora treba da plati ovaj iznos porodici žrtve na ime duševnih bolova zbog pogibije njihovog bliskog člana tokom NATO intrervencije u Murinu. Tu odluku je potvrdio i Viši sud u Podgorici. Nakon što je zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države podnio zahtjev za reviziju, Vrhovni sud je preinačio odluku i odbio tužbeni zahtjev u cjelosti. Imovinskopravni zastupnik odmah je tražio i izvršenje. Osnovni sud usvaja taj zahtjev i obavještava porodicu da treba da vrati pare državi", kazao je Vujičić.

Podsjeća da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija, usvojila osnovna načela nezavisnosti sudstva.

"Sud rešava slučajeve nepristrasno, na osnovu činjenica i u skladu sa zakonom, bez ikakvih ograničenja, nedostojnih uticaja, podsticaja, pritisaka, prijetnji ili uplitanja, posrednih ili neposrednih, bilo od koga i iz bilo kojih razloga. Upravo zamišljena kao zaštita sudija od uticaja druge dve grane vlasti i kao osnovni postulat vladavine prava, ne smije se pretvoriti u zaštitu od svake vrste odgovornosti. Podsjećamo da ključna poruka koja se Crnoj Gori nebrojeno puta ukazivala kada su u pitanju izazovi u procesu evropskih integracija, su upravo ove stvari – nezavisnost sudstva, kao osnovni postulat vladavine prava, tj. demokratske zrelosti bilo kojeg društva", kazao je Vujičić.

Naglašava da ovi i brojni slični slučajevi se već sada nalaze ili će uskoro biti pred Sudom za ljudska prava u Strazburu.

"Gdje je podsjećamo Crna Gora u samom vrhu broja predmeta po glavi stanovnika, za šta direktnu odgovornost nose najviši sudovi u zemlji. Apelujemo na Sudski savjet, skupštinski Odbor za pravosuđe, novog ministra pravde i stručnu javnost, da ove stvari imaju u vidu u kreiranju svojih budućih aktivnosti, politika i odluka, te da zajedno sa civilnim sektorom, koordinisanim aktivnostima dovede do finalnog sazrijevanja sudskog sistema u Crnoj Gori", poručio je Vujičić.

Portal Analitika