Društvo

Petnjica: Ko se i zašto iseljava iz bihorskog kraja

Ništa dramatično se u bihorskom kraju i podbihorskim mjesnim zajednicama ne dešava. Informacije o sve većem broju iseljavanja pojedinaca i cijelih familija nepotrebno je preuveličavanje činjenice da je upravo petnjičko područje decenijama unazad prepoznato po izuzetno brojnoj dijaspori - od Amerike, Turske, pa do zemalja Beneluksa, a naročito Luksemburga.
Petnjica: Ko se i zašto iseljava iz bihorskog kraja
Portal AnalitikaIzvor

Ljudi su odavde odlazili goto­vo isključivo težeći lakšem i boljem životu, uz veoma rijet­ke izuzetke koji su tražili poli­tički azil iz nekih drugih, nee­konomskih razloga. Još su rjeđi pojedinci čiji je odlazak bio motivisan osjećanjima tje­skoba zbog nacionalne ili vjer­ske pripadnosti.

Naravno, željeli bi svi da su i Petnjica i cijela Crna Gora, od krajnjeg juga do krajnjeg sje­vera, najudobnija mjesta za najudobniji život na kugli ze­maljskoj - kaže u razgovoru za Pobjedu predsjednik Opštinskog odbora i član Predsjed­ništva (na državnom nivou) Bošnjačke stranke Adnan Muhović. Prirodna je želja svakog čovjeka da sebi i fami­liji obezbijedi što bolje uslove života i težeći tom cilju donosi po sopstvenoj ocjeni najracio­nalnije odluke. Samo u tom kontekstu, nagla­šava on, tumačio sam i sada tumačim iseljavanja ljudi iz ovih i ostalih crnogorskih kra­jeva i mislim da nije dobro što se migracioni procesi u našoj državi sve češće analiziraju sa politikantskih pozicija, a po­daci se plasiraju u dnevno-političke svrhe, bez iskrene na­mjere da se uđe u suštinu relevantnih uzroka i stvarnih posljedica.

Manipuliše se i brojkama i ra­zlozima, a u posljednje vrije­me za neke medije i pojedine političke stranke i partije ,,ekskluzivitet" su migraciona kretanja unutar sredina na­stanjenih pretežno manjin­skim narodima, kao da se želi sugerisati kako postoje i neki drugi, mnogo dublji, misterio­zni razlozi za iseljavanje poje­dinaca, manjih ili većih grupa, pripadnika upravo tog naro­da.

Naš sagovornik, međutim, na­glašava urgentnu potrebu da se raznim oblicima državnog intervencionizma stimuliše valorizovanje prirodnih i svih ostalih resursa, a prvenstveno ljudskih, kako bi se sjever u što kraćem periodu razvojno revitalizovao. Samo takva, jasna i dugoročno održiva strategija zadržaće ljude i u bihorskom kraju. Po njegovom mišljenju, javna zabrinutost zbog iselja­vanja iz bilo kojeg dijela Crne Gore svakako je logična, ali samo pod uslovom da je na osnovama istinske želje da se uzroci migracija otklanjaju što efikasnije; bez pokušaja manipulisanja. Niti zlonamjerno politizova­nje, ali ni demagoško parolašenje u stilu „ostajte ovdje" neće koristiti nikome, jer po­traga za boljim životom pri­rodno je svojstvo svakog čo­vjeka - objašnjava Muhović. Da bi na nivou lokalne zajednice preuzeli dio odgovorno­sti za razvoj ovog kraja, Petnjičani su godinama bili uporni zahtijevajući vraćanje statusa samostalne opštine. Stvoreni su, dakle, mehanizmi koji su nas praktično uvezali u inte­gralni državni sistem bez po­srednika, kao što je to bio slu­čaj dok smo bili tek jedna od mjesnih zajednica beranske opštine.

Prvi rezultati su ohrabrujući. Već smo od egalizacionog fonda budžetski podržani sa pola miliona eura; ušli smo u ovoodišnje planove većine za nas najvažnijih ministarstava, državnih agencija i direkcija, a evidentirana su i prva konkretnija interesovanja doma­ćih i inostranih investitora. Optimista sam, jer ćemo samo na taj način ubijediti ljude da ovdje imaju perspektivu, za­ključuje predsjednik petnjičkog odbora Bošnjačke stran­ke, koji je i predsjednik lokalnog parlamenta. Zanimljivo je, inače, da Petnjičani sa kojima smo prekjuče razgovarali ne pridaju naroči­ti značaj povremenim medij­skim informacijama o navodno masovnim odlascima, čak i čitavih porodica, u inostranstvo.

Jedan od petorice Pobjedinih sagovornika ovu temu smatra aktuelnom i starom više od stotinu godina jer, i po njego­vim tvrdnjama, u inostranstvu su barem dvije Petnjice, a Petnjičani iz dijaspore nijesu odavde odlazili da se nikada ne vrate i vazda su bili od veli­ke pomoći ovom kraju. Ništa se, kaže, u tom pogledu nije promijenilo niti će se pro­mijeniti, a ljudi će vazda živje­ti i raditi tamo đe im bude bo­lje.

Portal Analitika