On je, na proslavi 93 godine rada Instituta, rekao da je to jubilej jedne od najznačajnih institucija u Crnoj Gori. „Velikim angažmanom zaposlenih u sprovođenju programa prevencije, zajedno sa zdravstvenim i ostalim institucijama, radicirani su endemski tifus, pjegavac, malarija. Posljednji slučaj dječije paralize registrovan je 1973, a dihterije 1977. godine“, rekao je Grbović.
Prema njegovim riječima, posljednjih godina pojedine bolesti kao što su male boginje, crvenka i veliki kašalj registruju se pojedinačno ili se čak ne registruju. Grbović je kazao da se javljaju novi zdravstveni izazovi koji pred Institut i sve zdravstvene institucije kao prioritet postavljaju borbu sa svakodnevnim bolestima.
Grbović je objasnio da se, prije svega, misli na nezarazne bolesti, kardiovaskularne i maligne bolesti, dijabetes, alkoholizam, narkomaniju, gojaznost, kao i zarazne bolesti poput tuberkuloze, hepatitisa B i C. „Institut treba da preuzme ključnu ulogu u jačanju kontrole i nadzora nad zaraznim i masovnim nezaraznim bolesti, očuvanju i unapređenju zdravlja, promociji zdravih stilova života i jačanju institucionalnih kapaciteta i međusektorske saradnje u obezbjeđivanju kvalitetne vode, hrane i životne okoline“, poručio je Grbović.
Direktor Instituta, Boban Mugoša, ukazao je na napredak u razvoju Instituta u posljednjih deset godina. „Sada imamo 44 specijaliste u odnosu na 11 koje smo imali 2004, zaposlene na određeno vrijeme samo 12 u odnosu na nekadašnjih 98, a doktora nauka sedam“, objasnio je Mugoša.
Institut sada, kako je naveo, ima moderne, savremene i funkcionalne laboratorije i, kako je dodao, opremljen je modernim instalacijama i savremenim mašinama. Prema njegovim riječima, 2004. godinu Institut je završio s minusom od oko 60 hiljada eura.
„Uspjeli smo da riješimo sve minuse, a od 2005. do 2013. poslujemo pozitivno. Institut je možda jedina zdravstvena ustanova koja posluje na realnim osnovama“, kazao je Mugoša. On je kazao da im je civilni sektor velika podrška u radu. „Puno naših aktivnosti je nemoguće izvesti bez saradnje sa civilnim sektorom“, objasnio je Mugoša.
Jedan od izazova Instituta u narednom periodu je, kako je kazao, uvođenje registara. Prema njegovim riječima, za registar za jednu godinu, da bi bio dobar, u prosjeku je potrebno pet godina i rad velikog broja ljudi.
„Mi smo prva institucija u zdravstvu koja je akreditovala svoje laboratorije i uspjeli smo da ih reakreditujemo ove godine bez primjedbe“, zaključio je Mugoša.
Predsjednica Odbora direktora Instituta za javno zdravlje, Vineta Vuksanović, ukazala je na značaj Odbora u radu Instituta. „Doprinos Odbora u narednom periodu biće u funkciji stvaranja još boljeg ambijenta kako na unutrašnjem, tako i na širem planu“, poručila je Vuksanović.
Mina
