"Neko može naravno i da pomene slučaj Švajcarske, Švedske, Malte, Finske. Ipak u pitanju su krajnje specifični primjeri. Na primjer, Švajcarska ima veoma jake oružane snage. Naravno, porediti te države sa državom koja je na Zapadnom Balkanu kao Crna Gora nije primjereno", rekao je Crnčec za Pobjedu.
Crnčec, koji je bivši čelnik svih slovenačkih obavještajnih službi, je dodao da ne bi bilo dobro da se afera depeša ponovi, jer bi u tom slučaju to smanjilo povjerenje NATO partnera.
„Naravno da nije dobro da se tako nešto desi. Članice NATO i danas imaju takvih problema i takva slična stvar se desila Sloveniji prije nekoliko godina, kada je u dnevnim novinama objavljen sadržaj jedne depeša Ministarstva vanjskih poslova iz Vašingtona. Tada je Slovenija bila članica NATO. U diplomatiji uvijek postoje očekivanja da razgovori koji se vode između partnera bude zatvorenog tipa, a ne predmet debate u javnosti. Veoma bi me zabrinulo da se u javnosti objave neka tajna dokumenta ako takvi postoje, partnerskih država ili dokumenta članica NATO, jer bi to bila baš loša poruka i da taj bezbjednosni sistem ne finkcioniše. Postoje očekivanja svih u toj priči da se to više ne ponovi i da se vidi da li tu ima nekih sistemskih problema da se to više ne bi ponovilo. Ipak napominjem da nije u pitanju specifičnost za Crnu Goru, jer smo već imali aferu Vikiliks nego je u pitanje uvjerenje koje treba dati partnerima da do toga više neće doći“, naveo je Crnčec.
On smatra da je na osnovu stavova najvećih zvaničnika NATO, kao i na osnovu stavova predstavnika država članica, Crna Gora na veoma dobrom putu da ispuni sva četiri kriterijuma sa samita iz Velsa prošle godine.
„Na polju reforme bezbjednosnih službi i bezbjednosnog sektora kao i na reformi odbrane, više manje sve što je trebalo da se suštinski pripremi - pripremljeno je. Implementacija sama po sebi - rekao bih ide čak veoma dobro. Uopšte ne vidim bilo kakvih problema da se krajem godine ustanovi da je Crna Gora ispunila sve kriterijume“, zaključio je Crnčec.
