U panelu pod naslovom "Novi dogovor za novo vrijeme" učestvovali su slovenački predsjednik Borut Pahor, hrvatska predsjednica Grabar Kitarović, makedonski predsjednik Gjorge Ivanov, crnogorski predsjednik Filip Vujanović, predsjedavajući predsjedništva BiH Mladen Ivanić, kosovska predsjednica Atifete Jahjaga i srpski ministar ekonomije Željko Sertić, kao posebni izaslanik predsjednika Tomislava Nikolića.
Predsjednik upravnog odbora portoroškog samita, slovenački ekonomista Iztok Seljak, te slovenački predsjednik Pahor istakli su kao veliki cilj i ambiciju oblikovanje takozvanog 'new deala' za regiju koja je nisko konkurentna i sa relativno malo stranih investicija, a u isto vrijeme sa jakim neiskorišćenim potencijalima, zagovarajući tezu da zbog budućnosti, stabilizacije i boljitka društava na ovim prostorima treba dati političku podršku jačanju povjerenja i ekonomskog povezivanja.
Kao gost i uvodničar na panelu nastupio je glavni sekretar Nordijskog vijeća ministara Dagfin Hojbraten, predstavivši iskustva skandinavskih država koje su prije 70-ak godina zanemarile svoje razlike na račun mnogih sličnosti i otvorile se jedne prema drugima, što im je pomoglo i u ekonomskom razvoju, pa danas svojim ekonomskim modelom, standardom i efikasnošću predstavljaju željeni model za mnoge druge države.
Povjerenje je iznimno važno, za njegovu izgradnju ključni su političari
Hojbraten je upozorio da je povjerenje politički i psihološki izuzetno važna stvar i da se ono, među tim zemljama koje su lingvistički, kulturno i geografski vrlo bliske, a ipak različite u svojim identitetima koje brižno čuvaju, gradilo niz godina.
"U vrijeme kriza trebaju nam odvažni političari i odvažna rješenja", rekao je, upozorivši da 6 nordijskih zemalja i tri nordijske regije sarađuju više decenija uz međusobnu korist.
Ta regija danas stvara 5 posto svjetskog BDP-a, a regija zapadnog Balkana s otprilike istim brojem stanovništva pet puta manje, a uz to je nisko konkurentna i neprivlačna za investicije iako ima velike potencijale, istakli su na samitu učesnici skloni jačem ekonomskom povezivanju regije, čemu bi se po njihovim riječima morali pridružiti i političari.
U samo nekoliko godina od kako je pokrenut proces Brdo-Brioni jako se osnažilo i političko povjerenje u regiji, ocijenio je u svom govoru slovenački predsjednik Pahor, podsjetivši koliko je povjerenje bilo važno kad je s nekadašnjom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor pripremao arbitražni sporazum o granici.
"Sada se poslovna saradnja u regiji dobro odvija, ali politička saradnja zaostaje za potrebama vremena", rekao je Pahor, istakavši da je međusobno povjerenje od izuzetne važnosti i kad je riječ o ulasku u evroatlantske integracije i u rješavanju međusobnih otvorenih pitanja među državama.
Grabar-Kitarović: povjerenje postoji, ali još dosta treba učiniti
Hrvatska predsjednica podržala je ekonomsku suradnju država na području jugoistočne Evrope i potrebu da se promijeni imidž regije kako bi ona postala uspješna i konkurentna i privlačna za investitore. Insistirala je takođe na procesu ulaska u evroatlantske organizacije kao najboljem mehanizmu za vraćanje povjerenja i rješavanje sporova.
Ona je rekla da države na prostoru jugoistoka starog kontinenta trebaju "iskoristiti ono što imaju, a ne ono što nemaju".
"Treba istrajati jer proširenje EU je pozitivan proces", rekla je hrvatska predsjednica, dodavši da političari treba da rade na domaćoj sceni i uklanjaju poslovne barijere, te rade na privlačenju investicija i uklanjanju korupcije.
"Moramo raditi i na međusobnom povjerenju. Svakako, smatram da svaka od naših država ima ekonomske interese. Imamo i zajedničke ulagačke interese, tu postoji i bliskost jezika, a i naše firme mogu biti spona sa investitorima iz drugih dijelova svijeta", kazala je hrvatska predsjednica, dodavši da veliku ulogu svih svojih kolega u susjednim državama vidi i u privlačenju stranih investitora i potrebne ulagačke klime, te uklanjanju negativnog imidža koji je u tom pogledu do sada imalo ovo područje.
Govoreći o ekonomskom napretku i stabilnosti koji su na tom prostoru još uvijek krhki, ona je naglasila da pri tom zaostatku treba voditi računa o početku 90-ih godina prošlog vijeka koje su obilježila ratna stradanja i razaranja i dvostruki proces tranzicije, kad su se ovom dijelu kontinenta nudile regionalne inicijative za vraćanje povjerenja, dok su druge postkomunističke zemlje u srednjoj i istočnoj Evropi dobijale velike investicije.
“U to vrijeme su ta ulaganja išla mimo nas”, rekla je hrvatska predsjednica I upozorila da su stvaranje i obnova povjerenja osjetljiv i krhak proces.
Ipak, ostala je optimistična, rekavši da je zadnjih nekoliko godina na planu obnove i uspostavljanja povjerenja dosta napravljeno, ali da je ostalo dosta posla.
“Povjerenje postoji, ali je potrebno još mnogo napora da bi se govorilo o zajedničkim potezima”, rekla je među ostalim hrvatska predsjednica.
Vujanović smatra da nije problem nedostatak povjerenja u regionu već nedostatak novca i ulaganja
Crnogorski predsjednik Vujanović je istakao da su kroz Berlinski proces indentifikovani projekti saobraćajne infrastrukture i u drumskom i u željezničkom saobraćaju koji će približiti region. U tom smislu, Vujanović je ocijenio da je inicijativa Brdo Brijuni procesa izvanredno važna i iskazao je zahvalnost Sloveniji i Hrvatskoj koji su je pokrenuli. Crnogorski predsjednik je konstatovao da je promocija Nordijskog modela sjajna, ali i ukazao da region Zapadnog Balkana nema političke oblike "kakve ima nordijska zajednica jer nema uslova da mi svoju zakonodavnu nadležnost preseljavamo na veći nivo kakav je nordijski savjet". No, Vujanović je ocijenio da postoje mogućnosti da region koristi nordijska iskustva za inicijative.
Vujanović je ocijenio da pravi problem u regiji, kad se radi o ekonomiji, nije nedostatak povjerenja nego nedostatak novca i ulaganja kako bi se obnovile velike ekonomske aktivnosti, napravile ceste i željezničke pruge kako bi zemlje u okruženju bile bolje saobraćajno, pa onda i poslovno povezane.
Političari bi trebali "iznenaditi istoriju"
Govoreći o stanju u multietničkoj i multikonfesionalnoj BiH Mladen Ivanić je istakao kao primjer jačanja političkog povjerenja u predsjedništvu dogovor da se u javnost izlazi samo sa stajalištima koja su prethodno usklađena, a ne s onima koja su sporna, kako se ne bi dodatno stvaralo nepovjerenje među narodima u toj državi.
Ivanić je rekao da ima osjećaj da su se mali kratkotrajni interesi političara koji ponekad izlaze sa stajalištima kako bi se dodvorili biračima i bili ponovno izabrani "iživjeli" i da povjerenje radi dugotrajne koristi zajednica jača. Međutim, povjerenje je još uvijek krhko, te treba čuvati zajedničke interese, ali i već stvorene nacionalne identitete jer je to proces koji se ne može vratiti unatrag.
Pahor je replicirao riječima kako smatra da se povjerenje javlja onda "kad su iscrpljene sve druge mogućnosti", ali je naglasio da ne treba čekati takvu krajnju i opasnu situaciju nego povjerenje i međusobne odnose rješavati ranije. Smatra da se regija ipak izvukla iz one najgore ratne i kasnije ekonomske krize, uprkos globalnim izazovima koji su još prisutni o održavaju se i na ovo područje.
"Mislim da se ovaj dio Evrope izvukao iz najgoreg. Ja sam optimista", kazao je Pahor, dodavši kako iako to zvuči pomalo apsurdno očekuje od političara da preuzmu odgovornost za koju su zaduženi, te iz nerazvijenog i nestabilnog prostora naprave "najstabilniji dio Evrope i tako iznenade istoriju".
Ivanić je rekao kako smatra da u BiH ne postoji povjerenje nego "začeci obnove povjerenja", te da se polako razvija i povjerenje u regiji.
(Hina/index.hr)
