TRŽIŠTE KAPITALA U CRNOJ GORI: Neophodni napori u povećanju transparentnosti

Iako malo, crnogorsko tržište kapitala ima sve predispozicije za neophodnu primjenu evropskih standarda, no ujedno i posjeduje nizak nivo usklađenosti s evropskom pravnom tekovinom kada je riječ o transparentnosti kompanija koje su registrovane na berzi

Objavljeno: 18. 06. 2015 - 11:46 Promjenite veličinu teksta: A A A

Piše: Ana NIVES RADOVIĆ

Tržište kapitala i privredna društva pripadaju nizu oblasti u Crnoj Gori u kojoj postoje zakoni usklađeni sa evropskom pravnom tekovinom ali gdje, nerijetko, odsustvo njihove primjene otežava potpunu usklađenost sa načelima Evropske unije.

Crnogorsko tržište kapitala je, s obzirom na veličinu zemlje i njenu finansijsku snagu malo što je, kada je riječ o usklađivanju sa evropskim načelima istovremeno, i nedostatak i prednost. Nedostatak uslovljava činjenica da je usljed malog prometa potrebno više vremena da bi se jasno sagledala ova oblast dok je, kao i u ostalim segmentima, prednost malog sistema njegova veća prilagodljivost.

Važan korak u primjeni EU principa na finansijsko tržište je usklađivanje načela u oblasti tržišta kapitala, a Crna Gora je za sada ostvarila djelimičan napredak, jer još uvijek postoje propusti kada je riječ o transparentnosti.

Ovo znači da postoji relativno visok nivo usaglašenosti načela kada je riječ o propisima kojima se uređuje ova oblast, mehanizmima trgovine i institucijama koje je nadziru, ali da je neophodno preduzeti dodatne napore kada je u pitanju primjena Direktive o transparentnosti.

Promet hartija od vrijednosti se u Crnoj Gori odvija na Montenegroberzi koja omogućava trgovanje na berzanskom i slobodnom tržištu putem elektronskog sistema čije unapređenje slijedi u narednim mjesecima.

Berza je ogledalo stanja u privredi jedne zemlje, ali i mehanizam koji omogućava upliv novog kapitala na tržište. No, za razliku od članica EU, gdje je još u vrijeme dok su bile kandidati za učlanjenje postojao visok nivo svijesti o značaju kotiranja kompanija na berzi i mogućnosti prikupljanja sredstava kroz inicijalne javne ponude, u našoj zemlji to još uvijek nije slučaj.

Uključenost manjinskih akcionara i njihova zainteresovanost za ulaganje na tržištu kapitala omogućena je nakon Masovne vaučerske privatizacije 2001. godine, kulminirala je u vrijeme ekonomskog buma sredinom prošle decenije, a splasnula nakon udara ekonomske krize, ali i propadanja velikih državnih kompanija čiji akcijski kapital je pokretanjem stečaja izgubio vrijednost.

Ključni pomak – trgovanje obveznicama: Ključni pomak koji je na crnogorskom tržištu kapitala ostvaren u vremenu nakon krize je trgovanje obveznicama, koje je inače izuzetno razvijeno u zemljama EU. Plasiranje obveznica na domaće tržište kapitala uspjelo je da u određenoj mjeri vrati interesovanje ulagača zahvaljujući činjenici da su prinosi za određeni period viši od kamatnih stopa na depozite u bankama oročene na isto vrijeme.

Zakon o tržištu kapitala usklađen je sa evropskim načelima zahvaljujući primjeni Direktive o tržištima finansijskih instrumenata kroz postupak implementacije u nacionalne propise, koja se primjenjuje u ukupno 30 zemalja članica Evropskog ekonomskog područja.

Na ovaj način određen je set mjera za uređenje aktivnosti tržišta, investicionih društava, načina zaštite investitora i ovlašćenja regulatora.

Iako malo, crnogorsko tržište kapitala ima sve predispozicije za neophodnu primjenu evropskih standarda, no ujedno i posjeduje nizak nivo usklađenosti s evropskom pravnom tekovinom kada je riječ o transparentnosti kompanija koje su registrovane na berzi.

U ovom slučaju riječ je o Direktivi o transparentnosti kojom je podržan zahtjev za obaveznim sastavljanjem polugodišnjih i godišnjih finansijskih izvještaja i obaveznom eksternom revizijom u skladu sa Međunarodnim standardima revizije, te Direktivi o pravima akcionara kojom su definisani minimalni standardi za ostvarivanje njihovih prava u društvima koja se kotiraju na berzi.

I ovdje je, kao i u većini oblasti u Crnoj Gori, riječ o situaciji kada postoji jasan i sa evropskim direktivama usklađen zakon, ali postoje prepreke kod njegovog sprovođenja. Zakon o privrednim društvima oslanja se na evropske direktive, ali njegova primjena nije uvijek potpuna kada je riječ o objavljivanju podataka.

Postoji i visok stepen usklađenosti u oblasti osnivanja, održavanja i promjene kapitala akcionarskog društva, te u oblasti domaćih spajanja i domaće podjele akcionarskih društava, dok je dodatne korake u harmonizaciji sa evropskim propisima neophodno preduzeti u oblasti prekograničnog spajanja kompanija.

Oblast u kojoj je svaki pomak vidljiv i mjerljiv: Usaglašenost sa evropskom praksom postoji i kod privrednih društava iz oblasti računovodstva, budući da je primjena međunardnih standarda prihvaćena.

Kada je riječ o institucionalnom okviru crnogorskog tržišta kapitala, krovna institucija je Komisija za hartije od vrijednosti, čiji se opseg djelovanja i nadležnosti definišu Zakonom o hartijama od vrijednosti, kojim se takođe utvrđuje i način njihovog izdavanja i trgovine, te prava i obaveze subjekata na tržištu.

U oblasti usklađivanja ovih pitanja sa evropskim tekovinama napravljen je značajan pomak i postignut visok stepen usaglašenosti, dok se preporuke Evropske komisije vezane za dalje djelovanje odnose na principe korporativnog upravljanja u vezi s naknadama direktorima i naknadama u finansijskim institucijama, kao i nezavisnosti neizvršnih direktora i upravnih odbora.

Tržište kapitala je oblast u kojoj je svaki pomak vidljiv i mjerljiv, što znači da njeno usklađivanje sa evropskim načelima nije krajnji cilj, već da je proces integracija sredstvo za uočavanje i ispravljanje postojećih nepravilnosti kako bi se omogućili dalji razvoj i rast.

Ovaj članak je napisan u okviru projekta "Rastimo zajedno 3 - Informacije o EU putem web portala" koji finansira Evropska unija posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori. Članak ne predstavlja nužno službeni stav Evropske unije.

Komentari: 2

ekonomista

18. 06. 2015 - 12:50

Odlicno, konacno da procitam nesto mimo dnevnog politikanstva... Slusao sam i odbranu magistarskog rada onog politicara Becica na youtubu, zadovoljan, slicna tematika ovoj kojom se malo ko bavi kod nas... Uvijek moja podrska ovakvim ljudima koji strucno i analiticno prilaze problematici, sto vise toga to bolje, dosta je onih multipraktik javnih licnosti...
Novi komentar