Većina nas razumije samo da se dešavaju neke promjene u mozgu, ali kakve ne znamo čak ni da objasnimo. Bez brige, i stručnjaci imaju samo teorije o aspektima vezanim za spavanje.
Odavno se smatra da spavanje treba da obradi informacije koje su se dešavale tog dana.
"Noću mozak guta, vari informacije kao što to rade naša crijeva sa informacijama. Neke informacije eliminiše, neke zadržava. A koje ostanu, predstavlju nas", objašnjava doktor Rubin Neiman, klinički psiholog i specijalista za san na Univerzitetu u Arizoni.
Međutim, mali je broj stvari o snovima koje mislimo da znamo, a mnogo veći broj mitova o snovima. Pa pogledajte neke od sljedećih činjenica vezane za magični svijet snova.
Sanjamo cijelu noć: Vjerovatno ste čuli ili pročitali da mi sanjamo samo tokom brzog pokreta očiju ili REM faze. Međutim doktor Neiman tvrdi da sanjamo čitave noći. Mi smo podešeni tako da nam se snovi javljaju u REM fazi. Rem faza se tokom noći produžuje, pa se tako većina snova javlja u drugoj ili trećoj fazi noći.
Da li životinje sanjaju: Svi ste se sigurno bar jednom zapitali da li naš ljubimac sposoban da ima snove. Dokazano je da mnogi sisari ne prolaze kroz REM fazu, ali bez obzira na to naučnici tvrde da oni ipak imaju snove. Insekti i ribe takođe ne prolaze kroz ovu fazu, ali možemo samo da predpostavimo da i ova bića kao i sisari imaju sposobnost sna.
Zaboravite alarm, ako želite da zapamtite san: Kao što ste i pročitali. Glasan alarm izaziva traumu i u trenutku ćete zaboraviti sve što ste sanjali prethodne noći. Najbolji način da se sjetite svojih snova je da budite polako i da to par minuta. Međutim, zapamtite jedno, da ne možete na silu zadržati san, kao ni sjećanje na njega.
"Ako san želi da vam pobjegne, pobjeći će vam", savjetuje Neiman.
Ljudi koji pamte svoje snove pokazuju bolju moždanu aktivnost: Jedna studija pokazala je veću aktivnost u dijelu mozga koji se naziva temporo-parijentalni čvor kod ljudi koji pamte svoje snove. Razlike nisu bile samo dok su spavali već i tokom budnog stanja. Prethodno istraživanje pokazalo je da ljudi koji pamte svoje snove bolje reaguju na zvuke u snu i na javi.
Koliko zapravo sanjamo: Postoji mit kako nam se snovi dešavaju u djeliću sekunde, ali su oni zapravo duži. Na početku noći traju po nekoliko minuta, a kako noć odmiče sve su duži i do 20, 30 pa čak i 60 minuta.
Košmari nisu uvijek povezani sa strahom: Noćne more ili košmari su nešto najgore što može da nam se desi toko noći. Iako vjerujemo da nam snovi projektuju ono čega se zapravo bojimo u stvarnosti, jedno istraživanje pokazalo je nešto drugo: naučnici su analizirali snove preko 300 ljudi i zaključili da noćne more proističu i iz osjećaja krivice, tuge, zbunjenosti. Muškarci imaju košmare zbog nasilja, dok žene zbog verbalnog sukoba.
Snovi nisu čudni, dok ih vi ne proglasite čudnim: Dok sanjamo, koliko god da je situacija bizarna dok smo u snu ona nam je sasvim normalna. Tek kad se probudimo i zakoračimo u svet realnosti, nama je sve to neobično i čudno.
"To je kao da poredimo hranu dvije kulture, naravno da će biti na primjer kineska kuhinja biti neobična Australijancima ", objašnjava Neiman.
Ovaj doktor preporučuje da bacite sanovnike i ne tumačite snove jer je to potpuno apsurdno.
Možete umrijeti u snu - ali i oživjeti: Neki ljudi vjeruju da je smrt u snu zaista realna a da buđenje predstavlja i oživljavanje.
"Neki to objašnjavaju činjenicom da je svijest besmrtna te je tako moguć i san mrtvog o smrti", objašnjava doktor Neiman.
On, međutim, savjetuje da se i san o umiranju posmatra samo kao zanimljivo iskustvo i ništa više od toga.
Tijo reaguje na snove kao da ste budni: Naravno da će biti smiješno da se ljutite na nekog zbog nečega što vam je učinio u snu, ali logično je da ta osjećanja ostaju i kad otvorite oči i izađete iz svijeta snova.
"Iskustvo koje ste imali u snu, vaše tijelo registruje kao da je na javi. Moguće je doći i do povišenog pritiska i emocija u zavisnosti kakav san ste sanjali", istakao je Neiman.
Izvor: lovesensa.rs; foto: znet.hr
