Plan priprema konsultantska firma ,,Tauw-Witteveen-Bos“, a Spahić očekuje da nacrt bude završen u toku ovog mjeseca.
– Nakon toga slijedi raspisivanje tendera za izbor izvođača remedijacije. Važno je reći da sama sanacija Brodogradilišta, počinje od momenta raspisivanja tendera – kaže Spahić.
U Brodogradilištu se nalazi 64.000 tona rabljenog grita koje je Centar za ekotoksikološka ispitivanja kategorisao kao opasan otpad. Remedijacija (sanacija) odvija se u okviru projekta „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“ koji finansira Svjetska banka, a vrijedan je 50 miliona eura. Od tog novca 12 miliona eura biće utrošeno za brodogradilište, a ostatak za preostale tri crne ekološke tačke - dva bazena crvenog mulja u Kombinatu aluminijuma, deponiju pepela i šljake „Maljevac“ u Pljevljima i flotaciono jalovište „Gradac“ u istom gradu.
Kroz najznačajniji ekološki projekat u Crnoj Gori koji finansira Svjetska banka predviđeno je uređivanje lokacije i izgradnja postrojenja za odlaganje opasnog otpada. Na osnovu analiza konsultantska firma predložila je da to bude Kombinat aluminijuma, zato što se u krugu kompanije već nalazi deponija opasnog otpada koju je potrebno sanirati. Ta informacija izavala je burne reakcije.
Spahić kaže kako je prije donošenja konačne odluke o lokaciji potrebno uraditi analize.
- Da bismo uopšte započeli taj proces, potrebno je prethodno uraditi analize na osnovu kojih će biti donešena odluka o najpogodnijoj lokaciji za izgradnju postrojenja za odlaganje opasnog otpada. Naravno, ukoliko bude postojala opravdanost za izgradnju takvog postojenja – objašnjava on.
Crna Gora nema registar o ispuštanju, prenosu i odlaganju zagađujućih materija i otpada u životnu sredinu. U toku je sprovođenje projekta ,,Uspostavljanje informacionog sistema zaštite životne sredine“ u okviru kojeg bi trebalo da se formira i takozvani centralni katastar zagađivača.
- Zakon o životnoj sredini propisuje da integralni katastar zagađivača vodi Agencija za zaštitu životne sredine na osnovu katastara koje vode jedinice lokalne samouprave. Takva evidencija unutar Agencije postoji od 2011. godine. Međutim, realnost je da u Crnoj Gori za vođenje katastra još ne postoji adekvatna programska aplikacija, koja omogućava unos, obradu i prikaz podataka. Projekat ,,Uspostavljanje informacionog sistema zaštite životne sredine“ podrazumijeva zahtjevna softverska rješenja, kroz koja bi bila razvijena i određena metodologija prikupljanja podataka, formirane baze kao i izgrađeni tehnički i kadrovski kapaciteti. To predstavlja preduslov dobrog upravljanja životnom sredinom u cjelini, kao i uspješnog izvještavanja nacionalnih i relevantnih međunarodnih institucija – objašnjava direktor Agencije.
