On dodaje da pitanje odluke o ulasku Crne Gore u NATO "mora biti demokratsko i biće demokratsko".
- Parlament je najviše predstavničko tijelo modernih demokratija. U parlamentu sjede ljudi izabrani od naroda, a ne stranci... Referendum je forma neposredne demokratije, ali moderne evropske demokratske zemlje neuporedivo više žive po zakonima posredne demokratije. Neposrednost kao prednost, sa druge strane, nosi emocije i političku strast koja može biti manje racionalna od zahtjeva i važnosti same odluke - kaže on.
Kada je riječ o aktuelnim podjelama u SDP-u, politički direktor partije koja, kako podsjeća Danas, "spada u evropske rekordere kada je riječ o dužini vladanja", Marović je komentariše riječima da je "DPS demokratska partija i poštuje demokratske odluke svojih koalicionih partnera".
- Otvorena pitanja u SDP su njeno unutrašnje pitanje i to nema nikakve direktne veze sa DPS-om. Nama je stalo da naši politički saveznici jačaju, a ne da se dijele. Naravno, postojale su razlike i one postoje oko pojedinih razvojnih pitanja. Te su razlike sastavni dio demokratskog života, iako su one znale da u pojedinim fazama uspore Crnu Goru u brzini donošenja dobrih odluka. Ono što smatramo najvažnijim u ovom trenutku jeste da niko nema pravo da zbog užih partijskih interesa ugrožava stabilnost vladine koalicije koja vodi politiku pristupa NATO-u i koja očekuje poziv za taj pristup.
Marović je takođe govorio o izvinjenju koje je svojevremeno razmijenio sa hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem zbog dešavanja tokom ratnih devedesetih. No, on ističe da "izvinjenja brzo izblijede ako ih ne podržavaju djela".
- Zločin je zločin i ne smije se dijeliti ni po teritoriji, ni po vjeri, ni po naciji, ni po vođama. Zločin je zlo i svi civilizovani narodi moraju biti protiv zla, ne zatvarajući oči pred "svojim" zločinima ili uveličavajući odgovornost drugih za "njihove" zločine. Tako se, bojim se, zločini nad istinom samo nastavljaju često i u ime moći velikih da traju. Interesi uvijek koračaju pred istinom. I za nju treba i strpljenja i snage.
Povodom predstojećeg 13. jula, Dana državnosti i ujedno crnogorskog ustanka u Drugom svjetskom ratu, Marović kaže da je njegovo obilježavanje samo još jedan dokaz da je "Crna Gora ponosna na svoj antifašizam". Kada je riječ o nedavnoj rehabilitaciji generala Draže Mihailovića u Srbiji, on navodi:
- Teško je istoriju popravljati sudskim odlukama, iako ona možda nije bila pravedna prema svima. Istorija ima svoje pobjednike koji teško nalaze vremena za detalje ličnih i kolektivnih zabluda i pogrešnih odluka. I svaki pobjednik nastoji da uveća svoju pobjedu ritualima kažnjavanja zla ili personifikacija takvog vremena. Teško je naći punu istinu istorije u bilo kojoj sudskoj presudi. Istorija je više od toga i ne završava se ni sa jednom presudom.
Marović je odgovarao i na pitanje ideje o velikoj Albaniji, i da li ona predstavlja izazov regionalnoj stabilnosti.
- Ne treba potcjeniti ni jednu ideju prošlosti na Balkanu, jer ovdje prošlost živi u sadašnjosti kod mnogih kreatora ideja, političkih partija, pojedinaca. Pobjeda evropske budućnosti je jedini put koji garantuje da svi budemo veliki u regionu, i svi zajedno sa svojima ne dijeleći se od onih koji se od nas razlikuju već nastojeći da ih bolje upoznamo, razumijemo i pomognemo. To je naša budućnost u regionu, ako hoćemo da preživimo prošlost u nama.
Izvor: Danas
