Grčka od kreditora zauzvrat očekuje 53,5 milijardi eura kojima bi se do kraja juna 2018. godine pokrile dospjele obaveze za otplatu dugova, javlja Rojters.
Te mjere, koje uključuju povećanje poreza za brodarske kompanije i ukidanje poreskih olakšica za ostrva, treba da ispune uslove za novi sporazum sa kreditorima koji bi Grčku spasio bankrota i izlaska iz eurozone.
Vlada takođe planira da poveća porez na dodatu vrijednost za restorane i hotele, da krene sa reformom penzionog sistema, kao i da odredi čvrst rok za počinjanje velikih privatizacija.
AP konstatuje da je grčka vlada pristala na zahtjeve koje je ranije odbijala da prihvati, uglavnom premještajući razne kategorije robe i usluga u višu poresku stopu.
Rojters precizira da su među ponuđenim mjerama trenutno povećanje poreza na luksuz i uvođenje poreza na televizijske reklame, kao i prelazak na novi sistem koletivnog pregovaranja krajem godine.
Grčka Vlada se takođe obavezuje da do kraja oktobra objavi datume kada će raspisati tendere za privatizaciju željeznice i luka u Pireju i Solunu. Takođe će preduzeti korake u privatizaciji regionalnih aerodroma i prodaje državnih akcija u grčkom Telekomu. Pored toga, Atina nudi kresanje troškova za odbranu. Vlada, takođe, novu penzionu reformu najavljuje već za oktobar ove godine.
Grčki predlog stigao je u Brisel šefu Eurogrupe Jerunu Dajselblumu, skoro dva sata prije isteka roka, ranije određenog u četvrtak u ponoć.
Ako evropski partneri budu zadovoljni, paket mjera grčkog premijera Aleksisa Ciprasa mogao bi da bude prihvaćen na vanrednom samitu lidera EU u nedjelju. U suprotnom, Grčkoj prijeti izlazak iz eurozone.
Predsjednik grčke vlade Aleksis Cipras apelovao je danas na poslanike svoje partije Siriza u parlamentu da podrže plan fiskalnih reformi i zamjenu za dobijanje pomoći kreditora, upozorivši ih da im narod nije dao mandat da izvedu Grčku iz eurozone.
U posljednjem pokušaju da zaustavi finansijski slom zemlje, Cipras je zatražio odobrenje Sirize za vladin plan reformi koji su kao uslov postavili međunarodni kreditori da bi odobrili novu finansijsku pomoć Atini, javlja Rojters, pozivajući se na izjavu jednog grčkog zvaničnika.
Prema riječima Rojtersovog sagovornika, Cipras je poslanicima rekao: "Suočeni smo sa krucijalnim odlukama. Imamo mandat da postignemo bolji dogovor od ultimatuma koji nam je dala eurogrupa, ali nam svakako nije dat mandat da izvedemo Grčku iz eurozone, Svi smo u ovome zajedno".
Francuski predsjednik Fransoa Oland je najnovije predloge Atine za postizanje sporazuma sa kreditorima okarakterisao kao ozbiljne i kredibilne.
"Predstojeći sati će biti izuzetno važni", izjavio je Oland i dodao da još ništa nije odlučeno, jer će zvaničnici eurozone tek sjutra razmotriti detalje grčkog plana reformi uoči vanrednog samita lidera EU koji se održava u nedjelju, javlja agencija Frans pres.
I francuski ministar privrede Emanuel Makron rekao je danas da je umjereno optimističan u pogledu postizanja sporazuma eurozone i Grčke, navodeći da je zvanična Atina napravila veliki napredak u najnovijim predlozima.
"Vjerujemo da je veliki napredak ostvaren u poslednjih nekoliko dana. Nivo reformi je u skladu sa onim što smo očekivali", kazao je Makron, samo dan nakon što je Grčka predala novu listu reformi kreditorima.
Istovremeno, bivši predsjednik Evropske centralne banke (ECB) Žan Klod Triše smatra da bi kreditori Atine registrovali velike gubitke u slučaju potencijalnog izlaska te zemlje iz eurozone.
"Ne samo da bi Grci izgubili u slučaju "gregzita", već bi i povjerioci morali da odustanu od naplate gotovo svih svojih kredita", izjavio je Triše za njemački list "Frankfurter algemajne cajtung".
"Rizik od izbijanja geopolitičke krize je potcijenjen u Evropi, a naročito u Njemačkoj", izjavio je Triše, koji se na čelu ECB-a nalazio od 2003. do 2011. godine.
