Ministarstvo zdravlja, na indirektan način, pozvalo je sve ljekare u Crnoj Gori da prestanu sa praksom nekontrolisanog propisivanja skupih ljekova i da vode računa o finansijskom stanju budžeta Fonda zdravstva.
“Potrebno je podizanje svijesti da je svaki recept, potpis Konzilijuma ili odluka Komisije za ljekove, zapravo potpis novčanog čeka koji će ubrzo doći na naplatu i onako finansijski ograničenog zdravstvenog budžeta”, navodi se kontroverznom dokumentu Strukturne reforme u zdravstvenom sistemu sa akcionim planom za period 2015-2017. godine.
Prema zvaničnim podacima, Crna Gora je prošle godine za zdravstvo potrošila 223 miliona eura, što predstavlja enormno probijanje planiranog budžeta.
U dokumentu se konstatuje da je potrošnja ljekova i medicinskih sredstava dijelom rezultat nepostojanja ili neprecizno definisanih pravnih, stručnih i kontrolnih mehanizama kada je u pitanju formiranje cijena, propisivanje skupih ljekova, kako sa Liste ljekova tako i van liste, ne vodeći računa o farmakoekonomskim aspektima.
Dodaje se da neracionalna i nedovoljno kontrolisana potrošnja ljekova, ima ozbiljne finansijske posljedice na cjelokupan zdravstveni sistem.
“Ljekovi koji se nalaze na Osnovnoj listi, pokriveni su sredstvima zdravstvenog osiguranja, a na Dopunskoj listi su ljekovi koji predstavljaju skuplje terapijske paralele u odnosu na Osnovnu listu ljekova. Analizom kriterijuma za propisivanje, pokazalo se da su ljekovi, koji se izdaju na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje ekonomski neisplativi, što stvara velike troškove za liječenje ovim ljekovima i prilično veće u odnosu na zemlje u region, navodi se u dokumentu Strukturne reforme u zdravstvenom sistemu sa akcionim planom za period 2015-2017. godine.
Unaprjeđenje upravljanja farmaceutskim sektorom ima za cilj poboljšanje dostupnosti ljekova, racionalizaciju potrošnje ljekova i držanje farmaceutske potrošnje pod kontrolom. Ocjena stanja pokazuje da potrošnja ljekova i medicinskih sredstava dijelom je rezultat nepostojanja ili neprecizno definisanih pravnih, stručnih i kontrolnih mehanizama kada je u pitanju formiranje cijena, propisivanje skupih ljekova, kako sa Liste ljekova tako i van liste, ne vodeći računa o farmakoekonomskim aspektima.
Kao mjere predlažu se poboljšanje farmaceutske regulative tržišta, sprovođenjem postojećih pravila i standarda i podržavanjem sprovođenja novih propisa, kao i podrška za unaprjeđenje farmaceutskog sistema nabavke i distribucije;Donošenje Uredbe o kriterijumima za utvrđivanje Osnovne i Dopunske liste ljekova; Registracija novih generičkih paralela u što kraćem vremenskom periodu, kao ljekova od posebnog strateškog značaja za nacionalnu politiku ljekova u Crnoj Gori; Transparentnost u radu Komisije za ljekove Fonda kod donošenja odluka u skladu sa kriterijumima za korišćenje skupih ljekova koji se izdaju uz njihovu saglasnost kao krajnje instance; Formiranje posebnog fonda pri Ministarstvu finansija iz koga bi se finansirali pojedini skupi ljekovi koji nijesu na listi ljekova, a predstavljaju zadnju i jedino moguću farmakoterapijski i farmakoekonomski opravdanu alternativu pacijentu, odnosno ljekovi za liječenje rijetkih bolesti, a u skladu sa finansijskim mogućnostima; Uspostavljanje prakse redovnih analiza u praćenju propisivanja ljekova, što je mjera koja se ne samo u Crnoj Gori, već i u nizu razvijenih evropskih država pokazala kao izuzetno značajna, kako za kontrolu rasta troškova za ljekove, tako i u donošenju valjanih odluka od strane menadžmenta u ovoj oblasti; Uvođenje kliničkog farmaceuta koji bi radio sa timom doktora koji određuju terapiju i pratio efekte radi poboljšanja kriterijuma za propisivanje ljekova, naročito kod bolničkih hroničnih pacijenata, navodi se između ostalog u dokumentu. Ostaje da se vidi kako će reagovati ljekarska komora i stručna javnost na ovu vrstu preporuke.
P.Z.
