Desetine hiljada ljudi, uključujući preživjele i rođake žrtava, obilježili su godišnjicu minutom ćutnje u 11,02 po lokalnom, odnosno 3,02 po srednjeevropskom vremenu, tačno onog minuta kad je atomska bomba pala na Nagasaki 9. avgusta 1945. godine.
Japanski premijer Šinzo Abe je na spomenik žrtvama položio vijenac od cvijeća, u pratnji predstavnika 75 zemalja koji su prisustvovali obilježavanju godišnjice.
"Kao jedina zemlja napadnuta atomskom bombom u ratu, ponovo ističem našu posvećenost da predvodimo globalne napore u cilju nuklearnog razoružanja, kako bismo stvorili svijet bez takvog oružja", rekao je Abe.
On je kazao da će Japan nastaviti da se drži davno obećanih principa da neće proizvoditi, posjedovati niti dopustiti nuklearno oružje na svojoj teritoriji, prenose agencije.
Abea su japanski mediji kritikovali zato što iste principe nije pomenuo tri dana ranije na ceremoniji obilježavanja godišnjice bombardovanja Hirošime, a njegov propust je zabrinuo preživjele napada atomskom bombom, posebno zato što premijer radi na tome da zakonski proširi ulogu vojske.
Japan je 15. avgusta, šest dana nakon što je na Nagasaki bačena atomska bomba, potpisao kapitulaciju, čime je bio završen Drugi svjetski rat.
Tri dana prije Nagasakija, prepodne 6. avgusta 1945, američki bombarder B-29 bacio je uranijumsku bombu na Hirošimu gdje je usmrtio najmanje 140 hiljada ljudi.
Na Nagasaki je pala bomba, Fat man, koja je imala još jaču razarajuću snagu nego prva, odnosno 21-25 kilotona TNT. Eksplodirala je na oko 500 metara visine, a njena težina je bila 4.650 kilograma.
Istoričari navode da je cilj američkih napada trebalo da bude grad Kokura ali su zbog velike oblačnosti i nepogodnih vremenskih prilika, avioni nastavili prema Nagasakiju.
Američki istoričari do danas "lome koplja" oko toga da li su te dve atomske bombe ubrzale kraj rata, prinudivši Japan na predaju i spriječivši mnoge žrtve planirane kopnene invazije na tu zemlju.
Posledice dejstva atomske bombe očigledne su, a one su masovna leukemija kao posljedica atomskog zračenja, i brojne genetske i patološke promjene na novorođenima.
MINA
