Numanović je rekao da je Vlada htjela da napravi pregled i presjek stanja zastupljenosti žena u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti. Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori skoro 61,5 odsto žena završava visoko obrazovanje, u odnosu na muškarce čija je zastupljenost po stepenu obrazovanja 39,5 odsto.
- U praksi, žene se, ipak, ne nalaze na mjestima odlučivanja i donošenja odluka ili se nalaze u malom procentu - kazao je Numanović.
On je naveo da je to slučaj i sa tržištem rada, gdje su žene više zastupljene, ali i u negativnom smislu - kada je u pitanju nasilje u porodici.
Zastupljenost žena u skupštini, kako je podsjetio, je oko 17 odsto - nešto više nego na početku mandata aktulenog saziva parlamenta.
- To jeste tendencija povećanja, ali ne do projektovanih 30 odsto. I to je nešto što ne može biti pohvalno u odnosu na crnogorski parlament iz razloga što sve države iz okruženja imaju veću zastupljenost žena u parlamentu - ukazao je Numanović.
On je naveo da su u izvršnoj vlasti četiri ministarke, "ali nije za pohvalu što zastupljenost žena u sektoru odbrane ne prelazi devet odsto". Prema njegovim riječima, u ministarstvima postoji tendenciju rasta, jer je u svim resorima blizu 60 odsto žena, ali se one ne nalaze na visokim funkcijama i precizirao da je "oko 40 odsto žena na pozicijama pomoćnika ministara".
U sudskoj vlasti, kako je rekao, podaci su pohvalni, jer je sutkinja oko 53 odsto, u odnosu na 37 odsto muškaraca na istoj poziciji.
- I u lokalnim samoupravama imamo pomake kada je u pitanju zastupljenost žena u odborima - ona se kreće oko 26 odsto - pojasnio je Numanović.
On dodaje kako je činjenica da u zastupljenosti žena postoji tendencija rasta, te je Ministarstvo za to dalo niz preporuka na nacionalnom i lokalnom nivou.
Numanović je rekao da je Vlada usvojila i Informaciju o zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u državnim organima, organima državne i lokalnih uprava, sudovima i Državnom tužilaštvu. Precizirao je kako je napravljena usporedba u državnim organima i organima lokalne samouprave sa podacima iz 2011. godine. Prema tim podacima, "postoji tendencija većeg učešća i zastupljenosti manjinskih naroda u organima državne uprave, sudstvu i tužilaštvu, kao i u lokalnim samoupravama". On je dodao da se to naročito odnosi na pripadnike bošnjačkog naroda i Srbe, čiji "procenat ide uzlaznom putanjom".
Izvor: Agencija Mina
