Kako navode, spriječeni incident u vozu u Belgiji, kada je nekoliko putnika uspjelo da spriječi i razoruža 25-godišnjeg Marokanca, više nego ikada je doveo u opasnost opstanak načela slobode kretanja unutar takozvane šengenske zone.
Upravo u vrijeme kada je predsjednik Francuske Fransoa Oland odlikovao dvojicu Amerikanaca i jednog Britanca najvišim francuskim odlikovanjem za hrabrost kojom su spasili mnoge živote, u Briselu se rasplamsala rasprava o suspenziji Šengena ili o uvođenju jačih kontrola ili na granicama ili pri ulasku u vozove.
Čak i belgijski premijer Čarls Majkl, koji je do sada bio jedan od najžešćih protivnika bilo kakvog preispitivanja Šengena, sada priznaje da sloboda kretanja, koju koriste i teroristi, utiče na porast opasnosti od terorizma.
Marokanac iz voza, Ajuba al Kazani, prema pisanju belgijskih medija, je posljednju godinu proveo u Belgiji, a upravo je u Briselu i nabavio AK-47, odnosno “kalašnjikov” i u tom gradu se ukrcao na voz.
Iz Evropske komisije su poručili da su “sloboda kretanja i Šengen nepovratni, te se o njima ne može pregovarati”.
Među mjerama je, kažu u Komisiji, i mogućnost privremene suspenzije Šengena i uvođenje graničnih kontrola putnika najduže 30 dana, ako se dokaže da jedna država za to ima razloga.
Osim toga, tu je i uvođenje kontrola identiteta putnika, ali pod uslovom da to ne bude isto kao granična kontrola.
Nakon što su zapadne države, uključujući i one iz Evropske unije, uspjele da pojačaju sigurnosne mjere u avionima i na aerodromima, sada je prevoz željeznicom postao cilj terorista i ranjiva mreža za sigurnost putnika.
Terorizam i imigraciju građani EU, prema anketama, sada identifikuju kao najveći problem, daleko veći od ekonomskih problema i nezaposlenosti.
Pretnje terorista i prepirke država članica o zbrinjavanju izbjeglica ozbiljno su doveli u pitanje opstanak režima slobodnog kretanja unutar EU.
Evropska komisija na jesen će predložiti mjere za veću sigurnost u željezničkom saobraćaju, za šta članice donedavno nisu bile previše zainteresovane.
Međutim, u Komisiji ističu da neće dopustiti bilo kakve ideje o suspenziji Šengena. Ipak, ako se među državama članicama poveća podrška toj ideji, Komisija neće moći da spriječi povratak kontrole na granicama unutar EU.
Šengenski ugovor je sporazum koji je 14. juna 1985. godine potpisalo pet evropskih država – Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Holandija.
Prema tom ugovoru, državljani država potpisnica mogu se slobodno kretati u bilo kojoj drugoj državi potpisnici, ne pokazajući bilo kakav dokument na granici.
U vrijeme potpisivanja ugovor nije imao nikakve veze sa Evropskom unijom (tada Evropskom zajednicom).
Trenutno su 26 država u potpunosti članice Šengenskog sporazuma, uz Rumuniju, Bugarsku i Hrvatsku koje su potpisale, ali ugovor još nije implementiran.
Šengenski ugovor je već jednom bio suspendovan 14. jula 2005. godine kada je Francuska, kao mjeru bezbjednosti nakon bombaškog napada u Londonu sedam dana ranije u kojem je ubijeno 52 ljudi, zatvorila svoje granice.
Jedan od razloga za tu odluku bio je vjerovatno i strah od sličnog napada na tradicionalnoj vojnoj paradi 14. jula povodom pada Bastilje.
Izvor: b92.net
