Javna rasprava počela je prilično burno. Naime, funkcioner Demokratskog fronta Milutin Đukanović demonstrativno je napustio raspravu nezadovoljan odlukom organizatora da onemoguće prisustvo građana raspravi. On je optužio ministra za ljudska i manjinska prava Suada Numanovića da sije razdor među građanima Crne Gore.
„Ovdje se dešava nešto nevjerovatno, a to je da raspravi ne mogu da prisustvuju poslanici i hiljade građana, a mogu direktori nevladinih organizacija. Numanoviću, 27. septembar će za Vas biti 27. mart", kazao je Đukanović napuštajući raspravu.
Primjedebe zbog odsustva građana iznijela je i Snežana Jonica, poslanica Socijalističke narodne partije (SNP), koja je kazala da su organizatori učinili sve da ne dođe do javne rasprave. Ona je najavila da će SNP tražiti smjenu Numanovića, na šta je on odgovorio da ga to ne iznenađuje, te da će im za njegovu smjenu biti potrebna podrška političkih partnera i naroda.
Predstavljajući glavne odredbe Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti, istoričar Živko Andrijašević je rekao da on garantuje jednakost svih vjerskih zajednica, te da postavlja granicu između onoga što je njihovo duhovno i svjetovno djelovanje.
„Vjerske zajednice su često ulazile u ono što je domen države. Nacrt sprječava zloupotrebu vjerskih osjećanja i omogućava sklad između države i crkve. Nacrtom se uređuje i odnos prema imovini vjerskih zajednica, jer sada imamo iskustvo da se one nameću kao titulari imovine. Zbog svih ovih razloga smatram da je Nacrt jedan od temeljnih akata nezavisne države Crne Gore“, kazao je Andrijašević.
Paroh podgorički Velibor Džomić negodovao je na početku rasprave zbog toga što se, kako je rekao, „ne osjeća prijatno na raspravi koja se brani od javnosti“. On je komentarišući Nacrt kazao da je taj akt nastao u uslovima kao da u Crnoj Gori nema pravnog poretka, Ustava, zakona i ratifikovanih međunarodnih akata, te da se kao pravnik osjeća poniženo što raspravlja o aktu koji je usvojen od nenadležnog organa.
„Ovdje se radi o ukidanju pravnog subjektiviteta svih crkava. Ovo je pravno ubistvo crkava. Kamo sreće da ovaj dokument može da se popravi. Ovo je nemoguće popraviti“, poručio je Džomić.
Potpredsjednik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić, rekao je da Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti nije prihvatljiv za većinu vjerskih zajednica, ali da to ne znači da se on kasnije ne može prilagoditi njihovim potrebama, ali i potrebama države.
„Nacrt zakona je neprihvatljiv za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori. Mi nemamo vjeroispovijest, već samo vjeru, pa stoga treba promijeniti naziv zakona. Odredba o zabranjivanju političkog djelovanja vjerskim zajednicama je previše rigidna", kazao je on.
Mustafić takođe smatra da je u Nacrtu problematično i pitanje regulisanja imovine vjerskih zajednica. Nacrtom se stiče, kaže on, dojam da je restitucija gotova stvar.
„Ne mogu da vjerujem da neko novim „podržavljanjem“ imovine želi da zaboravi ono što je oteto u komunističkom periodu. Naprotiv, ovdje se ide u novu nacionalizaciju vjerskih objekata. Svi objekti Islamske zajednice su vakufi, što znači da nijesu građeni iz državnih sredstava", naglasio je on.
Poslanik Demokratske partije socijalista, Obrad Mišo Stanišić, rekao je da Nacrt predstavlja veliki demokratski iskorak u Crnoj Gori. Komentarišući član 7. nacrta kojim je vjerskim zajednicama zabranjeno političko djelovanje, on je kazao da se neko ne može baviti politikom, a u isto vrijeme biti i poglavar crkve.
“Zahvaljujući vjerskim poglavarima na ovim prostorima su se desili ratovi i prolila se krv. Zakonom se želi unaprijediti multietnički i multinacionalni sklad u Crnoj Gori“, istakao je on.
Član pravnog tima CPC Nikola Belada, kazao je da svaka država mora urediti odnose sa crkovom, te da za to postoje tri modaliteta: sistem državne crkve, sistem odvojenosti države i crkve i stistem korporativne odvojenosti.
„U načelu prihvatamo zakon. Lično, pozlatile se ruke onome ko je pisao ovaj nacrt zakona. Dva glavna postulata ovog zakona su registracija i jednak odnos svih vjerskih zajednica. Na crnogorskoj sceni vlada mentalna manipulacija koja je vješto smišljena i organizovana. Moj predlog je da se pogleda zakon o slobodi vjeroispovijesti Srbije koji je prošao sve međunarodne instance“, poručio je on.
Potpredsjednik Savjeta Mitropolije CPC, Stevo Vučinić, rekao je da je Nacrt riješio pet grupa pitanja.
„Svjedoci smo kampanje uperene protiv CPC i crnogorske nacije. To rješava član 7. Pitanje teritorijalne konfiguracije vjerskih zajednica je dobro riješeno članom 11. Dobro je što član 21 zabranjuje raspirivanje mržnje, koju smo mi doživjeli prethodnih sedmica. Podržavamo član 42 koji kaže da se vjerska nastava može vršiti samo i isključivo u vjerskim objektima. Član 53 je napokon uzeo da riješi pokušaj beogradske patrijaršije da dođe do imovine koja je bila u posjedu plemena i bratstava. Mi koji volimo ovu državu podržavamo ovaj nacrt“, naglasio je Vučinić.
Istoričar Novak Adžić je ponovio da je Nacrt prihvatljiv za CPC i dodao da mu je drago što u nacrtu nema imenovanja vjerskih zajednica poimenice, jer je, kako je rekao, Crna Gora građanska država.
Mitropolit Mihailo je kazao da je dobro što je okrugli sto konačno održan i što njemu prisustvuju i predstavnici MCP. Napomenuo je da ga čudi što se pojedinci iz MCP pozivaju na činjenicu da Islamska i Katolička zajednica u Crnoj Gori ne podržavaju Nacrt.
"Svaka crkva ima svoje pravo. Moramo da znamo da su tri velike relegije - judaizam, hrišćanstvo i islam. Da nije bilo Jevreja ne bi bilo hrišćana, a da ne bi hrišćana, ne bi bilo islama", rekao je on.
Predsjednik Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Jaša Alfandari, rekao je da je Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti prihvatljiv za tu zajednicu.
„Tražili smo mišljenje pravnika iz inostanstva. Vjerske zajednice ne bi trebale da budu tretirane po veličini i broju pripadnika. Iako je Jevrejska zajedica mala, možda bi bilo dobro i nas nekad poslušati“, istakao je on.
Predstavnik Hrvatske građanske inicijative na okruglom stolu je kazao da ponuđeni nacrt zakona nije prihvatljiv, te da ga je nužno vratiti na doradu.
Okrugli sto u staroj zgradi vlade završio se nakon gotovo pet sati rasprave, a predstavnici CPC su iz zgrade ponovo izašli na sporedni izlaz.
Foto: Facebook/CKM, RTCG
