Eksperiment sa skraćenim radnim vremenom sproveli su u jednom staračkom domu.
– Ranije sam stalno bila iscrpljena, došla bi kući i legla na kauč. A, sada imam puno više energije za rad i porodični život – rekla je Lize Lote Paterson, jedna od 82 medicinske sestre u staračkom domu u Geteborgu.
Ovaj test je ohrabrio i druge poslodavce da urade isto, pa je Odsjek ortopedske hirurgije Univerzitetske bolnice u Geteborgu skratio radno vrijeme za dva sata, a isto su učinila i dva odsjeka jedne bolnice na sjeveru Švedske.
Ovaj trend u toj razvijenoj i za život poželjnoj zemlji nije ograničen samo na javni sektor, već su i privatnici postali svjesni da kreće radno vrijeme povećava produktivnost radnika.
Zbog skraćivanja radnog vremena starački dom morao je da zaposli još 41 osobu, ali to im ne predstavlja problem.
– Sada je puno bolje, a standard njege je veći. Od 1990. godine imali smo više posla i manjak ljudi, to više nije slučaj. Ranije je među zaposlenima bilo dosta bolesti i depresije, a ovaj posao zahtjeva konstantnu budućnost i kreativnost. Ne smijemo dozvoliti da stariji ljudi u domu žive pod stresom, jer se onda taj stres prenosi na sve nas – rekla je Lize Lote Peterson.
Tojota servisni centar u Geteborgu radno vrijeme je skratio na 6 sati još prije 13 godina, a plate nijesu smanjivali. Zbog te odluke nikad nisu zažalili. Klijenti su ranije bili nezadovoljni, jer su radnici pod stresom često griješili. Za njih radi 36 mehaničara, a profit im je zbog promjene radnog vremena zaposlenih porastao čak za 25 odsto.
(Blic)
