- Kosovo je prva država bivše Jugoslavije koja je na miran način demarkirala tri četvrtine svoje granice, postajuci tako šampion u promovisanju dobrosusjedskih odnosa. Sporazum u Beču bio je u funkciji promovisanja evropske agende i rješavanja jednog otvorenog pitanja. Crna Gora će uskoro postati članica NATO, što mi u potpunosti podržavamo. Granica između dviju zemalja bila je „čista“ još od 1974. godine, ali je to trebalo da se stavi na papir. Komisije obje zemlje o demarkaciji granice radile su više godina, a ugovor je potpisan u Beču i pozdravljen kao uspjeh i od Evropske unije i od Stejt Dipartmenta. Čak je i predsjednik Barak Obama prošle sedmice pozdravio potpisivanje sporazuma, što pokazuje da i Kosovo i Crna Gora uživaju veliku podršku u tom procesu razgraničenja, kazao je Petrit Selimi za Pobjedu.
Zamjenik ministra inostranih poslova naglašava da je u toku proces izmjena Ustava Kosova i da je potrebno obezbijediti dvotrećinsku vecinu za nova rješenja kojim bi crnogorska i hrvatska nacionalna zajednica bile unešene u tekst Ustava.
- Pitanje mjesta za crnogorsku i za hrvatsku nacionalnu zajednicu u našem parlamentu je ustavno pitanje za koje je potrebna dvotrećinska podrška. Postoji spremnost da se obezbijedi ovo posebno pravo pripadnicima ove dvije manjine, iako je njihov broj mali. To bi bilo priznanje njihovog istorijskog nasljeđa na Kosovu.
Bilo je protivnika potpisivanja sporazuma i u Crnoj Gori i na Kosovu. Na pitanje koliko protivljenje Ramuša Haradinaja predstavlja opasnost za poštovanje sporazuma ili je to, ipak, čin koji ima unutrašnjopolitičku pozadinu, Selimi kaže da je demarkacija granica osjetljivo pitanje u svim zemljama.
-Vidimo šta se dešava između Hrvatske i Slovenije, iako su obje zemlje članice EU. One još nijesu riješile nesporazum vezan za granicu, koji čak ni međunarodni arbitri nijesu sposobni da razriješe. Sporazum između Crne Gore i Kosova zasnovan je na jasnim, uključujućim procesima i imao je podršku većine u kosovskom parlamentu. Ali nijedno pitanje, u bilo kojem parlamentu na svijetu, nema 100 odsto podršku svih. To je demokratija. Zato mi imamo institucije kao što je Ustavni sud gdje se ustavnost međunarodnih ugovora može provjeriti ako postoje bilo kakve sumnje. Ali, prema mišljenju eksperata uključenih u rad komisije, nema mjesta sumnji.
On vjeruje da je razgraničenje u najboljem interesu obje države.
-Da, ali i zaloga za budućnost. Imamo odlične odnose i demarkacija granice ih samo može dodatno ojačati. Zamjenik premijera Hašim Tači započeo je ovu godinu posjetom Podgorici, koja je bila veoma dobro isplanirana i rezultirala još boljim razumijevanjem između naših zemalja.
Sarađujemo u kontekstu WB6 formata Berlinskog procesa, ali i bilateralno. Uspjeli smo da obezbijedimo da djeca iz albanske zajednice iz Crne Gore uče iz naših bukvara, kao i da se na Kosovu, na Javnom servisu, emituje emisija za crnogorsku manjinu. Organizovali smo događaje kulturne i turističke razmjene. Zabilježena je rekordna posjeta građana Kosova Crnogorskom primorju ovog ljeta, kazao je sagovornik Pobjede.
Na pitanje može li da procijeni kada će crnogorska manjina biti u Ustavu Kosova i kada će ambasadori biti u diplomatskim misijama u Prištini i u Podgorici, Selimi odgovara da je pitanje mjesta za crnogorsku i za hrvatsku nacionalnu zajednicu u njihovom parlamentu ustavno pitanje za koje je potrebna dvotrećinska podrška.
-Postoji spremnost da se obezbijedi ovo posebno pravo pripadnicima ove dvije manjine, iako je njihov broj mali. To bi bilo priznanje njihovog istorijskog nasljeđa na Kosovu. Imajući rečeno u vidu, kosovski parlament ima „tešku“ agendu koja podrazumijeva uspostavljanje Specijalnog suda, kao i predstojeću debatu o formiranju kosovske armije koja takođe zahtijeva dvotrećinsku podršku, uključujući i poslanike srpske manjine koji za sada nijesu spremni da podrže formiranje vojske. Nadamo se da ce u kontekstu reforme izbornog sistema ovo pitanje ponovo biti pokrenuto na način da promoviše prava manjina i da ne „razvodnjava“ njihov postojecći udio u parlamentarnom sistemu koji je već velikodušan prema manjinama. Na Kosovu sedam odsto glasača iz manjinskih grupa ima 17 odsto mjesta u parlamentu. Što se tiče razmjene ambasadora, mislim da je vrijeme i nadamo se da ovo može biti završeno u toku ove godine, zaključio je Selimi.
