- Radi se o pozitivnom primjeru dviju zemalja koje, iako su bile u ratu, mogu postati partneri – ocjenjuje Pusić. Govoreći o pitanju Prevlake, ona kaže da je granice moguće riješiti i direktnim dogovorom. - No, ako nije moguće, onda je Međunarodni sud pravde najbolja adresa – smatra Pusić.
Podsjeća da je Hrvatska već na samitu u Velsu 2014. godine smatrala da Crna Gora zaslužuje pozivnicu za članstvo u NATO. - Hrvatska prati vaše napore u ispunjavanju kriterijuma i znamo da ste ostvarili vidljiv napredak, što vas čini spremnima za punopravno članstvo – ističe hrvatska šefica diplomatije.
Odgovarajući na pitanje Pobjede da li je realno da svih 28 članica NATO postignu konsenzus i upute poziv Crnoj Gori do kraja godine Pusić je kazala:
- Već za vrijeme održavanja samita u Velsu 2014. godine Republika Hrvatska je smatrala da Crna Gora zaslužuje pozivnicu za članstvo u NATO. Ministri vanjskih poslova tada su donijeli odluku da se otpočne intenzivirani i fokusirani dijalog s Crnom Gorom koji bi, kad se ocijeni napredak u sprovođenju reformi, trebao dovesti do toga da u decembru ove godine ministri donesu odluku o slanju pozivnice, a Crna Gora da postane članica NATO-a na idućem samitu u Varšavi. Hrvatska prati vaše napore u ispunjavanju kriterijuma i znamo da ste ostvarili vidljiv napredak, što vas čini spremnima za punopravno članstvo. Posebno ističem da svaka zemlja zaslužuje postati član NATO-a prema vlastitim zaslugama, jer jednom kad se kriterijumi za članstvo postave, a vi ih ispunite, onda mora uslijediti i poziv.
Iznoseći svoje mišljenje oko pitanja dogovora oko Prevlake, Pusić je u intervjuu Pobjedi istakla da je najbolje pitanje granice riješiti direktnim dogovorom, ako je moguće, ali ako nije moguće, onda je Međunarodni sudpravde najbolja adresa.
-Hrvatska je 1999. potpisala isti takav sporazum s BiH. Naravno da je pitanje granice moguće riješiti i direktnim dogovorom. Ako je moguće. No, ako nije moguće, onda je Međunarodni sud pravde najbolja adresa. On je uspostavljen, između ostalog, upravo da bi pomogao državama da rješavaju ovakvu vrstu složenih pitanja.
Hrvatska i Crna Gora imaju vrlo dobre odnose. Preostala otvorena pitanja treba rješavati, ali ne i dozvoliti da ni na koji način negativno utiču na naše odnose. Radi se o pozitivnom primjeru dviju zemalja, koje, iako su bile u ratu, mogu postati partneri. Hrvatska, osim što se zalaže za pristupanje Crne Gore EU i NATO-u, ujedno i sarađuje s Crnom Gorom u tom procesu stavljanjem na raspolaganje specifičnih znanja i stečenih iskustava iz hrvatskog pregovaračkog procesa. Prostora za unapređenje saradnje ima u područjima energetike; tu je realizacija Jadransko-jonskog gasovoda i njegovo povezivanje na Trans-jadranski gasovod, građevinarstvu, saobraćajnoj infrastrukturi, stanogradnji, kao i u gradnji turističkih sadržaja. Konačno, dijelimo lijepo, ali malo more, pa imamo i zajednički interes visokih standarda u zaštiti okoline.-istakla je Pusić.
