On je, na otvaranju Regionalne konferencije "Efikasnost pristupanja EU i unapređenje regionalne konkurentnosti" u Budvi, rekao da su Crnu Goru, a i za region u cjelini, posebno važni projekti poput dionica Jadransko-jonskog koridora od Debelog brijega do Sukobina, autoputa Bar-Boljare od Mateševa do Andrijevice i obilaznica Podgorice, željeznička pruga Bar – Vrbnica.
"Izgradnja energetskog podmorskog kabla sa italijanskom kompanijom Terna, koji će povezati elektroenergetske sisteme EU i Balkana tehnološki najsavremnijom vezom, doprinijeće jačem energetskom povezivanju regiona i njegovom stabilnijem pristupu evropskom energetskom tržištu. Istakao bih i značaj realizacije projekta interkonekcije prenosnih sistema Crne Gore, Srbije i BiH. Takođe, i projekta izgradnje jadnransko-jonskog gasovoda (IAP) koji treba da omogući Crnoj Gori snadbijevanje prirodnim gasom i poveže ZB i Evropu sa novim energetskim izvorima. Navedeni projekti su u skladu sa energetskom strategijom EU i energetskom politikom Crne Gore do 2030. godine", kazao je premijer.
Trgovina Crne Gore sa zemljama CEFTE na nivou od 37,5%
Podsjetio je kako je intenzivnije sprovođenje strukturnih reformi od izuzetnog značaja za povećanje regionalne konkurentnosti regiona.
"One su u procesu ekonomskih integracija dodatno dobile na značaju u ekonomskom dijalogu zemalja ZB i Turske sa EU kroz izradu 'Programa ekonomskih reformi' kao jednog od ključnih dokumenata ekonomske politike svake zemlje", kazao je Đukanović.
Premijer je saopštio da je trgovina Crne Gore sa ostalim zemljama CEFTE na nivou od 37,5% ukupnog uvoza i 45,5% ukupnog izvoza robe u prvih sedam mjeseci 2015.
"U istom periodu, izvoz Republike Srbije u ostale članice CEFTE činio je 17,6% ukupnog izvoza robe i 4% uvoza. Uvoz BiH iz CEFTE je bio 11,5%, a izvoz 15,6% ukupnog izvoza itd. Dakle, iako postoji ekonomska saradnja između zemalja u regionu, ona ipak nije na približno mogućem nivou, a među razlozima za to su nerazvijena infrastruktura i necarinske trgovinske barijere", kazao je premijer Đukanović.
Crna Gora, kao zemlja u procesu evropskih i NATO integracija, svoj razvojni put, kako navodi premijer, trasira u sektorima prerađivačke industrije, energetike, turizma i poljoprivrede.
Upravo su investicije u ovim oblastima, smatra on, doprinijele oporavku ekonomije nakon dvostruke recesije u 2009. i 2012 godini, i njenom rastu po stopi od 3,5% u 2013. i 1,8% u 2014. godini.
"U prvoj polovini 2015. ostvaren je rast od 3,3%. Usljed pojačanog investicionog ciklusa u sektorima saobraćaja, energetike i turizma, Vlada Crne Gore je u septembru korigovala prvobitnu projekciju ekonomskog rasta u 2015. sa 3,5% na 4,3%. Ovome je, između ostalog doprinio oporavak realnog sektora, i to rast industrijske proizvodnje za 9,2% u prvih devet mjeseci 2015. u odnosu na uporedni period prethodne godine, kao i rast u turizmu i građevinarstvu. Već četvrtu godinu se nastavlja povećanje broja malih i srednjih preduzeća, kojih je na kraju jula bilo 23.464. MSP su osnov daljeg rasta proizvodnje i zaposlenosti. Potvrda ubrzanja ekonomije je i to da je Crna Gora izašla iz zone deflacije, budući da je godišnja stopa inflacije na kraju septembra iznosila 1,7%", kaže premijer.
On navodi da ipak nema mjesta zadovoljstvu.
"Posebno ako se ima u vidu da je jedan od najvećih izazova ekonomske politike Vlade Crne Gore smanjenje nezaposlenosti (koja je na nivou od 17,7%). Zato je unapređenje poslovnog ambijenta kroz adekvatniji pristup finansiranju, i stabilnu i predvidivu poresku politiku i efikasnu državnu administraciju, uz istovremeno spovođenje ostalih strukturnih reformi, važno za rast konkurentnosti Crne Gore i regiona i nove investicije, koje vode povećanju broja preduzeća i novih radnih mjesta u realnom sektoru", smatra premijer.
Saopštio je da će Vlada Crne Gore do kraja godine usvojiti Industrijsku politiku do 2020. godine.
Rast globalne ekonomije skroman
"Osnovna orjentacija je stvaranje veće dodate vrijednosti u proizvodnji, odnosno uvođenje novih tehnologija i inovacija kao važnih faktora povećanja konkurentnosti izvoza u cilju davanja odgovora na još jedan izazov u vođenju ekonomske politike, a to je smanjenje eksterne ekonomske neravnoteže", kazao je on.
Đukanović smatra i da je rast globalne ekonomije i dalje skroman. Projektovan je, navodi on, na nivou od 3,3% u 2015. godini (MMF).
"Evropu, ili konkretnije eurozonu, karakteriše blagi oporavak ekonomije, ali ideflacioni pritisak. Zbog toga će ECB nastaviti sa mjerama kvantitativnog popuštanja do septembra 2016. godine. Istovremeno, u Eurozoni dominira neutralna fiskalna politika u 2015. godini, uzakcenat na sprovođenjustrukturnih reformi.Ostvarenje projektovanog rasta od 1,5% u eurozoni zavisi od još uvijek otvorenog pitanja mogućeg „Grexit“-a (kako se često naziva eventualni izlazak Grčke iz Eurozone); od očekivanog povećanja referentne kamatne stope FED-a do kraja godine; daljih trendova u kineskoj ekonomiji; od geopolitičkih kretanja u širem okruženju, kao i odgovora na izazove migracione krize ili „nove seobe naroda“. Sve navedeno ukazuje na neophodnost dodatnog opreza,jer globalna ekonomska kriza koja je počela prije sedam godina još uvijek traje, i prema najavama nekih analitičara, ulazi u treću fazu", kazao je premijer.
Nakon ostvarenog rasta od 0,3% u 2014. godini, očekuje se nešto brži raste konomija ZB od 1,6% u 2015, uz prognozu trogodišnjeg prosjeka na nivou od 2,3%. D
"Deflacija u nekoliko ekonomija regiona (konkretno na Kosovu, Makedoniji i BiH, projekciju anemičnog ekonomskog rasta i u ovoj godini čini prilično realanom. Dakle, neophodne su više stope rasta da bi naš region, koji čini svega 32% evropskog prosjeka razvijenosti,smanjivao nezaposlenost, (koja je preko 20%) i brže sustizao evropski kvalitet života. Nakon ostvarenog rasta od 0,3% u 2014. godini, očekuje se nešto brži raste konomija Zapadnog Balkana od 1,6% u 2015, uz prognozu trogodišnjeg prosjeka na nivou od 2,3%", rekao je Đukanović.
Naš region je, kako je ocijenio premijer, u zamci dvostrukog deficita – deficita tekućeg računa ( u prosjeku 7%) i budžetskog deficita (u prosjekupreko 4%).
"Uz rastuće spoljne i javne dugove i nefleksibilne monetarne politike, region nema makroekonomskih instrumenata ni snage da značajnije ubrza ekonomski rast i smanji siromaštvo kroz velike razvojne projekte. Sve to Zapadni Balkan čini ekonomski, politički i socijalno ranjivim, što slabi otpornost regiona na eksterne šokove i kretanja u svjetskoj ekonomiji.Osnovna uporišta njegove veće otpornosti na te šokove, kao i za dinamiziranje ekonomskog rasta su snaženjemakroekonomske stabilnosti i jačanje konkurentnosti", rekao je on. (Portal RTCG)
