Predstavnici Albanije, Austrije, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Njemačke, Grčke, Mađarske, Rumunije, Srbije i Slovenije dogovorili su se na sastanku u sjedištu Evropske komisije u Briselu, da poboljšaju saradnju, intenziviraju konsultacije između država duž balkanske rute, i već od ponedjeljka preduzmu konkretne mjere u vezi sa izbjegličkom krizom, saopšteno je iz Komisije.
Predsjednik EK Žan Klod Junker rekao je da države pogođene krizom ne bi trebalo samo da pričaju jedna o drugoj, već i jedna sa drugom.
"Susjedi bi trebalo da rade zajedno, a ne jedni protiv drugih. Izbjeglice duž balkanske rute treba tretirati na human način, kako bi se izbjegla humanitarna katastrofa u Evropi. Zadovoljan sam što smo se danas usaglasili u vezi sa planom od 17 tačaka koji podrazumijeva pragmatične mjere kako ljudi ne bi bili ostavljeni da se sami brinu za sebe na kiši i hladnoći", rekao je Junker.
Lideri EU i zapadnog Balkana, kako je saopšteno iz Komisije, konkretno su se dogovorili o sledećim mjerama:
-Uspostavljanje kontaktnih tačaka u roku od 24 sata kako bi se omogućila dnevna razmjena informacija i koordinacija u cilju kontrolisanog i ravnometnog kretanja ljudi duž balkanske rute.
-Dostavljanje procjene potreba za pomoć od strane Evropske unije u roku od 24 sata.
-Ograničavanje sporednih kretanja - Izbjeglice i migrante ne treba premještati na granicu druge zemlje regiona bez prethodnog informisanja susjedne države.
-Povećavanje kapaciteta kako bi se obezbijedili privremeni smještaj, hrana i sanitarno-zdravstvena zaštita.
-Grčka treba da uveća prihvatne kapacitete za 30.000 mjesta do kraja godine, dok bi UNHCR trebalo da obezbijedi bar još 20.000 mjesta u toj zemlji, što je preduslov da bi plan hitne relokacije izbjeglica funkcionisao. Očekuje se finansijska pomoć za Grčku i UNHCR.
-Saradnja sa UNHCR-om koji će podržavati povećanje prihvatnih kapaciteta za 50.000 mjesta u zemljama duž balkanske rute.
-Saradnja sa međunarodnim finansijskim institucijama, poput Evropske investicione banke, Evropske banke za obnovu i razvoj i Banke Savjeta Evrope, koje su spremne da finansijski podrže zemlje duž balkanske rute.
-Obezbijeđivanje punih kapaciteta za registrciju dolazaka, uz maksimalnu upotrebu biometrijskih podataka.
-Razmjena informacija o tokovima i broju izbjeglica i, ukoliko je potrebno, informacija o svim pristiglim izbjeglicama i migrantima na teritoriji jedne države.
-Saradnja sa agencijama EU kako bi se uspostavila pomenuta razmjena informacija.
-Pojačavanje nacionalnih i koordinisanih napora kako bi se migranti kojima nije potrebna međunarodna zaštita vratili u zemlje porijekla u saradnji sa Fronteskom.
-Saradnja sa Evropskom komisijom i Fronteksom kako bi se ubrzala praktična saradnja u vezi sa readmisijom u treće zemlje, naročito sa Avganistanom, Bangladešom i Pakistanom. Komisija treba da radi na implementaciji postojećih ugovora o readmisiji i da počne da radi na novim sporazumima o readmisiji sa relevantnim državama.
-Povećanje napora u zaštiti granica, uključujući: finaliziranje i implementaciju akcionog plana EU i Turske; iskorišćavanje potencijala ugovora o readmisiji između EU i Turske; ojačavanje pomorske opreacije Posejdon u Grčkoj; pojačavanje Fronteksove podrške na granici Bugarske i Turske; jačanje granične saradnje Grčke i Makedonije uz podršku UNHCR-a; Grčka, Makedonija i Albanija moraju da pojačaju upravljanje spoljnom granicom, uz Fronteksovu podršku registraciji u Grčkoj; saradnja sa Fronteksom u nadzoru prelazaka srpsko-hrvatske granice, uz registraciju i uzimanje otisaka prstiju; slanje 400 policajaca u Sloveniju u roku od nedjelju dana; jačanje Fronteksove mreže za procjenu rizika na zapadnom Balkanu kroz intenzivno slanje izvještaja svih država; upotreba RABIT mehanizma gdje za to ima potrebe.
-Odbijanje ulaska građanima trećih zemalja koji ne potvrde želju da zatraže međunarodnu zaštitu.
-Jačanje akcija protiv krijumčarenja i trgovine ljudima, uz podršku Europola, Fronteksa i Interpola.
-Korišćenje svih mogućih sredstava komunikacije kako bi se izbjeglice i migranti informisali o svojim pravima i obavezama, a naročito o posljedicama odbijanja da se registruju, ostave otiske prstiju ili odbiju da zatraže zaštitu tamo gdje se trenutno nalaze.
-Nadzor sprovođenja ovih mjera na nedjeljnoj bazi. Komisija će uspostaviti koordinaciju za nacionalnim tačkama komunikacije.
izvor: rs.n1info.com
