Za postavljanje žičane prepreke na granici, dugoj više od 670 kilometara, izjasnio se tek svaki peti ispitanik, a njih 60 odsto navelo je da EU Sloveniji finansijski uopšte ne pomaže u suočavanju s migrantskom krizom koja po mišljenju dvije trećine ispitanih ima i bezbjednosni, a ne samo humanitarni aspekt.
Prema istraživanju javnog mnjenja, angažovanje većeg broja vojske i policije, nego što je to sada slučaj kada se radi o odbrani šengenske granice, podržava 72 procenta ispitanih.
Slažu se i s odlukom sa izbjegličkog samita u Briselu koji je preporučio da na slovenačku granicu s Hrvatskom još ove sedmice dođe 400 stranih policajaca, ali ne u okviru Fronteksa, nego na osnovu bilateralnih sporazuma koje će Slovenija sklopiti s više evropskih zemalja.
S druge strane, dnevnik u komentaru o sastanku EU-Balkan o izbjegličkoj krizi otvoreno govori kao o neuspjehu zbog kojeg bi premijer Miro Cerar i predsjednik Borut Pahor mogli da posegnu za samostalnim mjerama odbrane južne granice od migranata i izbjeglica, prenosi Hina.
"Prihvaćeni zaključci daleko su od realnosti, jer izbjeglice ne prihvataju logiku svog premeštanja i žele da idu u samo nekoliko država, najviše u Njemačku", navodi list, podsjećajući na zaključak u Briselu po kojem bi se dotok izbjeglica usporio, a Grčka dobila sredstva za smještaj 50.000 migranata, dok bi ih još toliko bilo smješteno u državama na tzv. balkanskoj ruti.
Problem je i u tome da mnoge države uopšte ne žele migrante i da je Unija u širem kontekstu izbjegličke krize "nemoćna" jer nema uticaja na bliskoistočni mirovni proces.
Zbog toga će se, komentariše dnevnik, EU okrenuti ponovno logici "Evrope-tvrđave", sistematično u zemlje porijekla vraćati ljude koji ne ispunjavaju uslove za azil, a sve to zato da bi Evropska unija preživjela kao takva.
"Da bi EU preživjela krizu moraće prije ili kasnije da primenjuje mjere koje će biti sve samo ne izražavanje kulture dobrodošlice. Haotični egzodus preko Balkana zamijeniće se organizovanijim preseljavanjem izabranih. Time tragedija izbjeglica neće biti ništa manja, ali će nam manje biti pred očima", navodi "Delo".
