Nacionalni park „Prokletije“ u okviru zacrtanih programskih aktivnost na monitoringu krupnih sisara i postavljanju kamera-zamki za evidentiranje prisutnosti i stanja divljih životinja, ne može sam, stručno a i finansijski da realizuje bez pomoći drugih. U konkretnom slučaju veliku pomoć imaju od CZIP –a iz Podgorice i Aleksandra Perovića koji su preko njemačke organizaje Euronatur sve više prisutni na Prokletijama.
Sva tri dana prisutni su imali priliku slušati i učiti od međunarodno priznatih istraživača među kojima je svakako bio najveće ime Đuro Huber iz Hrvatske, ali i ostalih iz Španije, Makedonije, Albanije, Kosova i predstavnik Javnog preduzeća NP Crne Gore.
„Naš cilj je da je stvorimo dobru i kvalitetnu zaštitu medvjeda na Prokletijama, gdje uz izuzetnu potencijal za reprodukciju možemo privući posjetioce, što znači da medvjed lokalnom stavništvo možete donositi samo korist, nikako štetu“, izjavio je direktor NP „Prokletije“ Enes Drešković
On je istakao da su Euronatur i njihov predstavnik Thies Geertz, na Prokletije, do sada, prisutni na nekoliko značajnijih aktivnosti i projekata, kroz monitoringa divljači i pomoći lokalnom stanovništvu koje koristi prostor parka – rekonstrukcija katuna u Grebaje.
„Bili smo eto danas već treći dan u Gusinju, na području Nacionalnog parka „Prokletije“, na jednoj radionici koja ima cilj da na međunarodnom nivou podstakne brigu oko velikih zvijeri. Ovog puta je stavljen medvjed u veliki plan. Ris je vjerovatno zatupljen u ovom predjelu, ali njegovo prisustvo još uvjek nije dokazano. Osim ovih, tu je i vuk, ali se njime takođe nismo bavili, i to su tri vrste velikih zvjeri“, rekao je prof. dr Đuro Huber iz Hrvatske.
On je dodao da su se posjetioci uvjerili da su Prokletije savršeno stanište za medvjeda.
„Naš cilj je širenje znanja o tom medvjedu. Drugo što želimo je da više saznamo o medvjedu, da bi upravljanje medvjedom bilo što bolje, zbog dobrobiti medvjeda u prvom redu. Zatim to želimo širiti na međunarodnom nivou, u ovom slučaju na susjedne zemlje: Kosovo, Albaniju i Makedoniju gdje medvjed postoji, ali pitanje medjveda nije dovoljno dobro riješeno. To je ono što Evropa traži od svih nas. U Hrvatskoj smo slijedili ta uputstva i potpisali, kao i pomenute zemlje “Bezhu konvenciju“ a i vi (Crna Gora) ste blizu toga, gdje ćete morati prihvatiti „Habitat direktivu“. To su sve propisi koji zahtijevaju određena pravila i slijeđenje istih. U tom cilju, mi ćemo ponovo održavati radionice, ne zato da se nameću neka ograničenja i poteškoće, već da bude svima bolje – i medvjedima i ljudima koji žive u njihovom neposrednom okruženju“, rekao je Huber.
Thies Geertz, iz njemačke iz fondacije „Euronatur“ koja ima funkciju zaštite Evropske prirodne baštine, je kazao da je nakon njegovog prvog dolaska u Nacionalni park 2009. godine, uvidio veliku priliku za ovdašnje stanovništvo u fokusiranju privrednih aktivnosti na turizam baziran na prirodi i dodao da smatra da su Prokletije veliki potencijal za ove ekonomske aktivnosti.
„Mislim da tu Euronatur može pomoći, jer mi radimo u mnogo različitih oblasti i možemo NP „Prokletije“ ukazati na primjere dobre prakse u Evropskim zemljama koji su vodili ka uspješnom ekonomskom razvoju. Možemo pomoći parku na marketingu turizma zasnovanog na prirodi. Jako sam zadovoljan saradnjom sa NP „Prokletije“. Našu saradnju smo započeli prije dvije godine, i već imamo jedan projekat implementiran u dolini Grebaje“, istakao je on.
Roberto Hartasanchez, iz španske organizacije FAPAS koja se bavi istraživanjem medvjeda, radionici je prisustvovao na poziv Euronatur-a.
„Raduje nas buduća saradnja koju ćemo ostvariti sa ljudima iz parka i šire. Izuzetno mi se dopada Crna Gora, zbog toga što podsjeća na Kantabriju. Sami habitati su dosta slični. Dopada mu se ogromni potencijal za rad u konzervaciji mrkog medvjeda u ovom predjelu“, objasnio je on.
Ostali učesnici na radionici su bili: Sara Maria Dias Ferreira Pinto – Portugal, Catherine Bohne – Albanija (Valbona), Bledi Hoxha – Albanija (PPNEA), Aleksandar Trajce – Albanija (PPNEA), Bardh Sanaja – Kosovo (ERA group), Aleksandar Stojanov – Makedonija (Makedonsko ekološko društvo – Skoplje), Dušan Tuholj (Bosna i Hercegovina), Marina Đurović – JP NPCG, Jelena Koprivica – Agencija za zaštitu životne sredine i Aleksandar Perović – CZIP.
