"Ovih dana dnevna štampa piše da je država namjerila da ikonu Filermosu izmjesti iz Narodnog muzeja u pećinu koja se nalazi u neposrednoj blizini Cetinjskog manastira. Za njenu adaptaciju u tu svrhu, namjera je da uloži 1,8 miliona eura. Tako se jedan osveštani predmet, dakle, ikona, smješta u maticu, a Crnogorska crkva, institucija fundamentalnog nacionalnog značaja, dodjelom godišnje pomoći od 50.000 eura u periferiju istorije. To nije mudra odluka, ni s religoznog ni s političkog stanovišta", smatra Mihailo.
Činovnici koji se brinu o Filermosi, kako je rekao, na krivi način javnosti obrazlažu njen značaj i način njene buduće turističke valorizacije.
"Koji nije prikladan, ni s religioznog ni s muzeološkog stanovišta. Pišu, da ona predstavlja jednu od najznačajnijih čudotvornih hrišćanskih relikvija. Predstavljena je kao ključni pokretač religioznog turizma u prijestonici, koju će, stoga, godišnje posjećivati više stotina hiljada posjetilaca, od čega će, tvrde, koristi imati i okolni gradovi", naveo je Mihailo.
On ističe kako se povremeno javnosti pronose vijesti da se na Cetinju čuvaju tri velike hrišćanske svetinje - čestiča časnoga krsta, ruka Jovana krstitelja i čudotvorna ikona Filermosa.
"Što nije tačno. Prvima dvijama neko tepa velikim hrišćanskim svetinjama, što hrišćanska vaseljena nije potvrdila i pred takvom tvrdnjom stoji začuđena, a treću naziva čudotvornom što nijednim opitom nije dokazano. Ali je dokazano da je ikona Filermosa svetinja i zaštitnica reda Malteških vitezova, i ništa više", rekao je Mihailo.
Filermosa, smatra on, ima "religioznu, kuturnu, povjesnu i turističku vrijednost".
"Što se tiče religiozne ona je nesporna, ali ne u razmjerama koje joj se atribuiraju. Ona ne može da bude pokretač religioznog turizma, jer njegov pokretač nijesu relikvije i muzejski eksponati, nego mjesta na kojima se izliva i obitava duh sveti, poput Ostroga. Dokazi su Filermosa koja je već izložena u Narodnom muzeju i druge dvije, čestica časnoga krsta i ruka Jovana krstitelja, koje se nalaze u Cetinjskom manastiru. Da su ove tri relikvije pokretači religioznog turizma, k njima bi već tekle rijeke turista i vjernika, a ne teku. Tako će biti i s Filermosom u novom prostoru, koju ni do sada niko od vjerujućih s religioznim žarom nije posjećivao, niti će. U njemu, inače, neće biti sveštenika, tamjana i svijeće, dakle, ni duhovnosti niti prisustva svetoga Duha. Zato bi vlasti trebalo da ponovo da razmotre odluku o adaptaciji Cetinjske pećine za potrebe ekspozicije ikone Filermose, i ta sredstva preusmjere Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, što bi bilo pametnije, ekonomičnije i politički svrsishodnije", poručio je Mihailo.
